I Srbi imaju problema s integracijom u Njemačkoj
4. studenoga 2010Njemačku su prije 50 godina počeli naseljavati prvi stranci, tadašnji "gastarbajteri", a javne diskusije o njihovoj integraciji u njemačko društvo otvorene su tek prije četiri godine. U fokusu svake diskusije o integraciji stranaca u Njemačkoj su doseljenici iz Turske, a ljude porijeklom a Balkana u javnosti malo tko i da spominje. Evo kako to objašnjava Bosiljka Šedlih, predsjednica berlinskog udruženja ”Kultura jugoistočne Europe”: ”Oni (doseljenici iz Turske, op. ur.) su najglasniji. To ima veze s time što dolaze iz velikog osmanskog carstva i nastupaju sasvim drugačije. Ljudi s Balkana, posebno nakon što se Jugoslavija raspala, sastavni su dijelovi malih zajednica, a inače smo mi sa Balkana uvijek bili pokoreni i više smo se morali prilagođavati drugima, nego što smo se mogli nekome nametati.”
Dok Srbi muku muče s integracijom...
Ranijih godina neslužbeno se govorilo da su ljudi s prostora nekadašnje Jugoslavije najbolje integrirana grupa doseljenika. Međutim statistike novijeg datuma su poražavajuće i daju sasvim drugu sliku, ocjenjuje Milan Čobanov, predsjednik Centralnog savjeta Srba u Njemačkoj. ”Nije dovoljno samo da smo vrijedni, da idemo redovno na posao i da ne stavljamo cipele u hodnik, nego da smo integrirani u sve segmente njemačkog društva”, kaže on.
Da Srbi nisu dovoljno dobro integrirani u Njemačkoj pokazuju i podaci da je broj nezaposlenih pripadnika tog naroda dvostruko veći od broja nezaposlenih Nijemaca. Loša integracija vidljiva je i u školskoj naobrazbi jer samo četiri posto srpske djece pohađa gimnaziju.
Dodatni problem društvene integracije Srba u njemačko društvo predstavlja i to što se njihov kulturni život ne odvija u centru Njemačke, već na rubovima, i to većinom na nekim "folklorijadama" i "pjevaljkama", komentira Milan Čobanov. ”Naš veliki problem što se tiče srpske dijaspore, a onda se to tiče i dijaspore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije je struktura ljudi koji su dolazili u Njemačku proteklih 40 godina. Oni su došli samo na određeno vrijeme i tako su se i ponašali, nisu investirali u školovanje svoje djece i sada imamo belaj. Imamo situaciju da nam nedostaje jedan kvalificirani i visoko obrazovni srednji sloj koji bi mogao biti nositelj kulture i svjetionik za one koji nisu uspjeli”, objašnjava Čobanov.
...dok Hrvati imaju problem zbog velike asimilacije
Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Mijo Marić protivi se paušalizaciji stranaca. Marić smatra da su diskusije o integraciji stranaca usmjerene prema problemima i da se dobri primjeri integracije uopće ne tematiziraju. To potvrđuje primjer treće i četvrte generacije hrvatskih doseljenika kojima asimilacija u njemačko društvo predstavlja mnogo veći problem od integracije, zaključuje Marić.
Autorica: Selma Filipović, Berlin
Odg. ur.: D. Dragojević