Hrvatski patent za autorska prava
19. lipnja 2012Europska patentna organizacija (EPO) održala je u Dubrovniku 18. i 19. lipnja šesti godišnji sastanak o suradnji potpisnica Europske patentne konvencije. Hrvatska je punopravna članica, ali je daleko od toga da zaštiti sustav intelektualnog vlasništva na razini kakva postoji u Europskoj uniji. No zato Hrvatsku u EPO-u predstavlja bivši ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić, protiv kojega je u Hrvatskoj podignuto šest kaznenih prijava, nekoliko građanskih parnica a jedan je postupak dospio i do Strasbourga. Mediji tvrde kako se za tu poziciju izborio uz potporu Pantovčaka i Zrinjevca, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koje je nadzorom utvrdilo brojne nezakonitosti, o svemu šuti.
Početak uvođenja reda
Nakon višegodišnjih apela da se naplati korištenje novinarskih tekstova i fotografija, konačno se uspjelo natjerati PR, marketinške i pres-cliping agencije da plaćaju njihovu uporabu. Ugledni novinar i dugogodišnji borac za zaštitu tih prava Ivica Grčar ističe kako je 300-tinjak članova novoosnovane udruge na ime tih prava primilo po 520 kuna. "Nije puno, ali smatramo kako je to početak uvođenja reda u ostvarenje naših prava", ističe Grčar.
Književnik i novinar Robert Perišić, u okviru inicijative Pravo na profesiju, zatražio je jaču financijsku potporu države piscima kako bi se bavili svojim poslom, ali i konačno aktiviranje prava na naknadu piscima za posudbe njihovih knjiga u javnim knjižnicama. To je pravo uvedeno u hrvatsko zakonodavstvo još 2003. godine, ali do danas nije aktivirano.
Književnik Edo Popović je, pojašnjavajući tu inicijativu, naglasio kako ne očekuje od glazbenika Zagrebačke filharmonije ili od glumaca Hrvatskog narodnog kazališta da žive od prodanih ulaznica za koncerte i predstave, jer bi "u kulturi poput hrvatske, a naročito na tržištu veličine hrvatske, brzo poumirali od gladi." No, od hrvatskih pisaca očekuje se upravo to, rekao je, da žive od prodanih primjeraka objavljenih knjiga. Kako od toga ne mogu živjeti, da bi osigurali hranu i plaćanje režija, prisiljeni su novac zarađivati svuda uokolo, a literaturom se mogu baviti u slobodno vrijeme, "ona im dođe nešto kao hobi."
Što vrijedi za jedne, ne vrijedi za druge
Zašto Zakon o autorskom i srodnim pravima nije profunkcionirao za književnike i ine umjetnike, ali jest za skladatelje i izvođače kroz Zakon o zaštiti autorskih muzičkih prava (ZAMP)? Protiv Zakona o ZAMP-u, podsjetimo, već gotovo cijelo desetljeće bune se vlasnici restorana i kafića jer tvrde kako se radi o neopravdano visokom parafiskalnom porezu, što šteti njihovom poslovanju. Zbog toga je dobar dio ugostitelja otkazao posjedovanje TV i radio prijemnika, a sve je više zahtjeva i da se izmjeni odredba prema kojoj svi hrvatski građani plaćaju porez na prazne CD-ove, USB-stickove i kompjutere. Ti su zahtjevi aktualizirani nakon što je novinski portal Index.hr objavio cijelu seriju tekstova o ZAMP-u, odnosno sprezi politike i interesnih lobija s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (DZIV), na čijem je čelu dva mandata bio Željko Topić, usprkos nalazima nadležnih državnih tijela i podignutih tužbi zbog davanje mita, nezakonitom poslovanju, kršenjima radno-socijalnih prava, i tako dalje.
Topiću je Vlada Zorana Milanovića, svega nekoliko dana po stupanju na dužnost, odobrila i treći mandat, ali je on podnio ostavku i u travnju ove godine prešao u EPO, sa sjedištem u Münchenu. Na novinarske upite je li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta upoznalo EPO s pokrenutim kaznenim prijavama protiv Topića, iz Ministarstva tek muk. Ali ministar Željko Jovanović neslužbeno zna reći kako Topić ima zaštitu predsjednika Ive Josipovića.
Mreža interesa
Novinar portala Index.hr Ilko Ćimić tvrdi kako je riječ o sprezi Zavoda za intelektualno vlasništvo, čelnih ljudi ZAMP-a, Hrvatskog društva skladatelja te moćnog političko-odvjetničkog lobija na čelu sa samim državnim vrhom. "ZAMP-u i Hrvatskog društva skladatelja ispleli su mrežu interesa pod zaštitom predsjednika Ive Josipovića i njegovih bliskih prijatelja i suradnika, čija se imena ne pojavljuju samo u aferi ZAMP, nego i u nekim drugim aferama, npr. Marko Vojković je kao čelnik Adratica.net-a povezan sa sumnjivom privatizacijom splitskog dnevnika Slobodna Dalmacija, dok je u aferi ZAMP kao čelnik tvrtke Emporium, malog poduzeća koje je ostvarilo milijunske poslove poslujući sa ZAMP-om. "Zanimljivo je da se Josipović u javnosti pojavljivao s Vojkovićem svaki puta kada su mediji pisali kako se istraga protiv Vojkovića primakla kraju", kaže Ćimić. Na podsjećanje kako je predsjednik Josipović u nekoliko navrata demantirao te Indexove tvrdnje, Ćimić uzvraća da je on to pokušao, ali nije uspio jer je Index.hr dokazao npr. da je neutemeljena Josipovićeva izjava kako on više nije bio tajnik HDS kad je sklapan posao s Vojkovićevim Emporiumom, jer je prešutio da je tada bio član Upravnog vijeća, dakle ključnog tijela za donošenje odluka.
Neovisno o svim aferama oko institucija i njihovih čelnih ljudi koji bi trebali skrbiti o autorskim pravima, ostaje činjenica da DZIV nije primijenio hrvatske zakone, preporuke EU-a kao i CARDS projekt kojim bi se utvrdila i provela distribucija financijskih naknada piscima, na što je DZIV 2010. pozvala i Europska udruge književnika (EWC). Ostaje i činjenica da je u DZIV-u ukinut Sektor za autorsko i srodna prava, da na poslovima industrijskog vlasništva radi preko sto osoba, dok se autorskim pravima bavi samo jedna osoba. Bilo bi zanimljivo čuti stajalište EPO-a o hrvatskom shvaćanju zaštite autorskih prava.