1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska: zemlja s više birača od stanovnika

dpa/sm7. kolovoza 2016

Njemačka agencija DPA pozabavila se izbornim manipulacijama u balkanskim zemljama. Dopisnik te agencije iz Beograda Thomas Brey piše kako je to uobičajena praksa – od Hrvatske do Makedonije. Vijest prenosimo u cijelosti.

https://p.dw.com/p/1JcCC
Foto: Reuters/S. Zivulovic

Uoči parlamentarnih izbora u Makedoniji se upravo „sortira“ 40.000 osoba s pravom glasa – u prijevodu to znači da se iz izborne evidencije izbacuje 40 tisuća nepostojećih birača. Ili možda čak i više.

A to nije izoliran slučaj, napominje njemačka novinska agencija DPA. Izborne manipulacije i lažiranje parlamentarnih izbora su uobičajena pojava na Balkanu. I tu ima „par savjeta i trikova“.Ponekad se to radi sasvim otvoreno, ponekad skriveno od očiju javnosti. Bosanski portal Buka je svojedobno registrirao sedam metoda, ali ima ih i puno više. Za početak to je sami broj osoba koje imaju pravo glasa.

U Srbiji je na posljednjim izborima bilo registrirano 6,6 milijuna birača – u zemlji koja ima 7,1 milijun stanovnika. U Makedoniji ima 1,8 milijuna birača i 2,1 milijun stanovnika. Nevjerojatno je da u tim zemljama ima tako malo ljudi koji su mlađi od 18 godina.

Izbori bez nadzora

Hrvatska, članica EU-a, zemlja u kojoj se 11. rujna održavaju naredni izbori, ponekad ima više birača od žitelja. To se opravdava time da na izborima smiju glasati i Hrvati iz susjedne Bosne i Hercegovine. Oni nerijetko odluče o pobjednicima izbora. U diplomatskim predstavništvima Hrvatske u BiH izbori se provode bez ikakve neovisne kontrole.

Najomiljeniji trik: birači svoje osobne iskaznice za novac prepuštaju stranačkim dužnosnicima, koji onda glasuju umjesto njih. Uobičajena je i praksa da zaposlenici u prenapuhanom državnom sektoru fotografijom iz biračke kabine moraju dokazati da su vladi podarili još pokoji glas.

Na dnevnom su redu i glasovanja pokojnih osoba, manipulacije sa starijim građanima ili uništavanje glasačkih listića političkih protivnika – prije nego što ih se izbroji. Ili se jednostavno jedan „nepodobni“ glasački listić zamijeni bijelim, odnosno nevažećim listićem. U posljednje vrijeme sve je popularnija i „nevidljiva tinta“ iz Kine. Biračima koji svoj glas daju oporbi tako se otima njihovo biračko pravo – njihovi su listići na kraju bijeli, time i nevažeći.

„Bugarski vlak“

Poznat je i trik koji se zove „bugarski vlak“. Nitko ne zna zašto se zove tako, ali svi znaju kako on funkcionira: jedan birač (nakon što dobije novac za takvo ponašanje) s glasačkog mjesta uzme svoj neispunjeni glasački listić. Nakon toga se zaokruži „prave“ kandidate i novi birač koji dođe na glasačko mjesto manipulirani listić ubacuje u kutiju s glasovima, a sa sobom iznese svoj neispunjeni listić.

Jedno birališno mjesto u Zagrebu (snimljeno u studenom 2015.)
Jedno birališno mjesto u Zagrebu (snimljeno u studenome 2015.)Foto: Reuters/A. Bronic

U Makedoniji, gdje će se vjerojatno 11. prosinca birati novi parlament, oporba tvrdi da možda čak i do pola milijuna imena u biračkom popisu nije korektno – u njemu se nalazi oko 1,8 milijuna imena. U Hrvatskoj je prošli mjesec otkriveno 11.000 lažnih prijava prebivališta. TV-postaja N1 citirala je ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića koji računa s najmanje 50 tisuća takvih „lažnih birača“.

Orepić je član Mosta i tvrdi da dvije velike stranke, HDZ i SDP, u prošlosti uopće nisu mrdnule prstom kako bi „očistile“ i aktualizirale neprecizne popise birača. Jer tako su po želji, tvrdi on, mogle ishod izbora „okretati“ u pravom, željenom smjeru. S takvim se instrumentima može naravno ostvariti željene rezultate.

Na ustavnom referendumu u Srbiji 2006. tri sata prije zatvaranja birališta glasalo je manje od 42% birača. I onda se začas osigurala potrebna većina glasova. Nekoliko mjeseci prije toga je u Crnoj Gori, uz žestoke optužbe oporbe da se radilo o manipulacijama, na referendumu 55,5% birača bilo za neovisnost te zemlje – upravo taj rezultat je Bruxelles i priželjkivao.