1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska eskalacija protu-europskih osjećaja

18. travnja 2011

U prvim ispitivanjima nakon presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču, u Hrvatskoj je potpora pristupa Europskoj uniji je pala na tek 35% građana, što i mnogi analitičari zovu 'povratkom u prošlost' Hrvatske

https://p.dw.com/p/10vln
Foto: DW
Uz to, preko 80 posto građana ne prihvaća ocjenu kako je Franjo Tuđman bio na čelu udruženog zločinačkog pothvata, kojemu je cilj bilo protjerivanje hrvatskih Srba, a zbog uzavrelih strasti u zemlji, nameće se pitanje mogu li haške presude zaustaviti normalizaciju odnosa u regiji.
Drakonske kazne za generale Antu Gotovinu i Mladena Markača glavni su razlog što haški proces nije doveo do suočavanja hrvatskih građana sa zločinima što ih je bilo za i nakon operacije Oluja, nego njihovim potpunim negiranjem, stajalište je profesora filozofije politike Žarka Puhovskog.
Duboko razočarenje u Hrvatskoj
Ante Gotovina
Presuda je uzbudila HrvatskuFoto: dapd
Cijeli koncept suđenja za ratne zločine time je doživio neuspjeh, zaključuje Puhovski. Kada se tome pridoda da je u samo nekoliko dana, podrška pristupu pala sa 60 na samo 35%, pokazuje se da su haške presude izazvale ne samo negiranje koncepta udruženog zločinačkog pothvata, što misli 83 posto građana, nego i odbijanje ideje Europske unije.
Politički analitičar Višeslav Raos vjeruje da će se raspoloženje građana do referenduma promijeniti, osobito ako se građanima objasni da će Hrvatska, kao punopravna članica biti znatno snažnija te će lakše, među ostalim, dokazivati i pojedina pravna pitanja, primjerice anulirati povijesnu nepravdu iz Haaga, kako je presude nazvao HDZ-ovac Andrija Hebrang. Njihove nade dijeli i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, koji smatra da treba okupiti sve snage, a „ne demagogije nikakve, niti nikakve tko će više galamiti, više vikati.“
Sad slijedi "nagrada"?
Kosor i Barroso
Ubrzo datum pristupa?Foto: AP
No, pojedini političari i analitičari pozivaju Europsku uniju da pomogne Hrvatskoj koja, kako je kazao predsjednik SDP-a Zoran Milanović, neopravdano dugo čeka na članstvo. Pojedini mediji špekuliraju kako bi Hrvatska u lipnju ipak mogla dobiti datum završetka pregovora kao svojevrsnu kompenzaciju za haške presude, ali i za stišavanje radikalne desnice u Hrvatskoj.
Komentator Davor Butković nada se kako bilo tko razuman u ozbiljnim europskim državama ne želi da Hrvatskom ponovo zavladaju nacionalističke političke tendencije, koje bi se onda suprotstavile ionako dominantnom nacionalizmu u Srbiji, „dok bi se između nacionalističke Hrvatske i radikalno nacionalističke Srbije našla raspadajuća Bosna i Hercegovina“.
"Opet se manipulira"
Izbori na kojima je pobijedio Ivica Račan
'Slično kao 2001.'Foto: AP
Kao odgovor na situaciju koja u emocionalnom smislu podsjeća na 2001., kada su organizirani masovni desničarski prosvjedi, a Račanovu se vladu napadalo kao izdajničku, profesor komparativne politike Damir Grubiša sugerira pažljivo i trezveno čitanje presude „a ne koristiti i manipulirati tom presudom da se, zapravo, stvore određene emotivne hopertenzije, koje nam u krajnjoj liniji mogu onda škoditi za pogoršanje imagea Hrvatske u svijetu.“
Analitičari ističu kako bi presuda šestorici vođa Herceg-Bosne mogle biti još šokantnije, pa je pitanje tko će i kako tada primiriti građane, odnosno sve glasnija tumačenja da haške presude i stalne odgode prijema Hrvatske u Uniju idu za tim da se izjednače Hrvatska i Srbija u odgovornosti za ratne strahote.
A to ne pridonosi smirivanju stanja u regiji, nego novom valu provala bijesa i gnjeva hrvatskih građana.
Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić