Dobra ili loša presuda - njemački komentatori podijeljeni

"Dobra presuda" - tako naslovljava list "Die Welt" komentar o presudi hrvatskim generalima Gotovini, Markaču i Čermaku. Njegova autorica počinje tekst s rečenicom: "Jučerašnji petak bio je dobar i važan dan za međunarodno pravosuđe". To dalje u tekstu argumentira mišljenjem da će "drastične zatvorske kazne" izrečene hrvatskim generalima konačno razbiti legendu koja oduvijek postoji u Srbiji, a to je da UN-ov sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije sudi pristrano - protiv Srbije. "Je li ovaj dan bio dobar i za Hrvatsku, još će se pokazati", konstatira komentatorica "Die Welta".

Ona iznosi mišljenje da presuda Gotovini nije kolektivna presuda hrvatskom narodu, već da je to "presuda jednom državnom vodstvu koje je u svoje vrijeme počinilo strašnu nepravdu". Zaključuje na kraju da reakcije u Hrvatskoj pokazuju da se "Hrvati nikada nisu počeli doista suočavati sa svojom prošlošću" i smatra da pritom nije važno "tko je što kome učinio". "To je ispit zrelosti i za ulazak u EU kojem Hrvatska teži u 2013. Taj ispit je Hrvatska dužna sama sebi, ali i cijeloj Europi", završava komentar u "Die Weltu".

"Ispravak povijesti"

Komentator jednog od najuglednih nadregionalnih listova, minhenskog "Süddeutsche Zeitunga" (SZ), konstatira da je presuda generalu Gotovini uzdrmala hrvatsku samosvijest i da je uperena protiv mrtvog predsjednika Tuđmana. I on smatra da bi ovo mogla biti prilika za Hrvatsku da počne kritički preispitivati vlastitu prošlost, što bi joj moglo pomoći na putu u EU. Primjećuje da je presuda sigurno zadovoljština za srpske izbjeglice koje, kako navodi, "već gotovo 17 godina u Srbiji i Bosni i Hercegovini žive u siromaštvu i bez perspektive".

Beograd, međutim, ne bi smio preglasno slaviti, smatra komentator SZ-a, jer je "sudačkom presudom povijest balkanskih ratova ispravljena, ali ne i revidirana". "Hrvatska je u prvoj polovici 90-etih bila žrtva velikosrpske osvajačke politike. Na tome ništa ne mijenja ni ova pravedna presuda generalima", zaključuje se u komentaru SZ-a.

Nelogičnosti koje ne upadaju u oči samo Hrvatima

"Presuda koja ostavlja gorak okus u ustima" - tako naslovljava svoj komentar u berlinskom "taz"-u Erich Rathfelder, čovjek koji godinama izbliza prati događanja na području bivše Jugoslavije i jako je dobar poznavatelj regije. On u svom tekstu prenosi kako haška presuda nije šokirala samo veteranske udruge, već i "veliki dio demokratske i lijevoliberalne hrvatske javnosti". "24 godine za hrvatskog generala Antu Gotovinu ne stoje u nimalo proporcionalnom odnosu prema kazni srpsko-bosanskoj ideologinji genocida Biljani Plavšić koja se doduše nakon rata u Bosni i Hercegovini posvađala sa svojim predsjednikom Karadžićem, ali je odgovorna za desetke tisuća ubojstava", piše komentator "taz"-a napominjući da je "dama već nekoliko godina na slobodi".

On uočava kako su ubojstva nad 323 osobe srpske nacionalnosti koje su nakon "Oluje" ostale u Krajini izvršena u trenutku u kojem je Gotovina već u Bosni pripremao novu vojnu akciju, a da je u to vrijeme nadležnost nad tim prostorom imao general Čermak koji je oslobođen krivnje. To su nelogičnosti koje ne upadaju u oči samo u Hrvatskoj, smatra Rathfelder. On zaključuje kako se ubojstva 323 ljudi ne mogu prihvatiti i kako su vojno gledano bila potpuno "besmislena", ali kako je nerazumljivo da je Haški sud "Oluju" "stavio na istu razinu kao i monstruozni srpski zločin u Srebrenici".

Gotovo svi njemački tiskovni mediji izvještavaju o presudi trojici hrvatskih generala prenoseći i reakcije s kojima je u Hrvatskoj primljena vijest iz haške sudnice - u narodu i u političkom vrhu. U opširnijim tekstovima iznosi se kronologija "slučaja Gotovina", i simboličkog značenja koje on ima za Hrvatsku. Ti tekstovi su uglavnom naslovljeni "24 godine za hrvatskog generala", "Gotovina mora 24 godine u zatvor" - u oči upada izvještaj u "Frankfurter Rundschau"-u naslovljen "Hrvati slave generala-ubojicu".

Autorica: D. Dragojević

Odg. ur.: Z. Arbutina