GMF: Borba protiv nejednakosti

Anne Boysen već u rano jutro skicira mračnu sliku. Ova Amerikanka istražuje "After Millennials", takozvanu generaciju Z – mlade ljude rođene između 1996. i 2010. „Rođeni u tom razdoblju su protagonisti budućnosti", kaže Boysen. Pogotovo u kontekstu tehnološkog razvoja i budućih kanala emitiranja medija je važno shvatiti potrebe te generacije.

"Današnja djeca imaju puno više straha. Stalno korištenje smartphonea, egzistencija na brojnim društvenim platformama je poput sjedenja na više stolica istovremeno."

Plenarna dvorana bivšeg Bundestaga u Bonnu je treći dan Foruma bila slabo popunjena. Nakon dva prepuna konferencijska dana, u srijedu (13.6.) se na Global Media Forumu (GMF) moglo vidjeti puno umornih lica.

Anne Boysen je pred malobrojnom publikom održala predavanje o generaciji koja trpi posljedice informacijsko-tehnološkog „overkilla". Ali to je samo jedan aspekt njezine prezentacije. Generaciju Z ne obilježava samo psihičko preopterećenje i povišena stopa samoubojstava. Boysen za tu dodatnu komponentu kaže da se radi o sposobnosti „ponovnog starta sustava", analogno ponovnom pokretanju računala. Mladi ljudi pod upitnik stavljaju ustaljene kategorije. Na primjer o spolovima. „Sudeći po jednoj studiji, 56% pripadnika Generacije Z zna nekoga tko se ne osjeća ni kao muško ni kao žensko."

Inovacija počinje u glavi

Za jednakost to znači: ti imaš više slobode biti ti. Boysen apelira na misaonu fleksibilnost slušatelja u dvorani i na koncu citira Alberta Einsteina: probleme se nikad ne može riješiti na isti način na koji su oni stvoreni. Predavanje Anne Boysen je bilo uvod u posljednji dan Međunarodne medijske konferencije DW-a, dan kada su u središtu pozornosti bile inovacije.

Novinar Georgie Ndirangu iz Kenije svoju prezentaciju počinje sa slikama gradova iz različitih krajeva svijeta. I publiku pita da pogodi o kojim se metropolama radi. Fotografije blještavih nebodera se, očekivano, ne povezuje s afričkim gradovima nego sa zapadnim zemljama.

Ndirangu tako želi upozoriti na često nedovoljno izbalansirano izvještavanje. Jedna slika iz određenog kuta gledanja proizvodi određeni dojam, koji često ne oslikava kompletnu stvarnost. „U idealnom svijetu se javnosti na raspolaganje stavlja sve informacije, pa čak i ako to nije u skladu s ustaljenim narativom ili agendom jedne medijske kuće", kaže Ndirangu.

Različita prava – neravnopravni spolovi?

Mladi novinar još je malo govorio o neravnopravnom tretmanu žena, koje vrlo rijetko susreće na najvišim menadžerskim pozicijama. "Gender Inequality" je važan sastavni dio GMF-a i njime se bave i Nanjira Sambuli i Emilar Ghandi. Njih dvije diskutiraju s novinarkom DW-a Kristin Zeier o digitalnoj nejednakosti.

"Dvije milijarde žena na svijeta nema pristup internetu", kaže Sambuli. Ona radi za World Wide Web Foundation u Keniji. Ta se organizacija zalaže za neograničeni pristup internetu za sve ljude diljem svijeta. "Otvorena mreža za sve ljude je ljudsko pravo", smatra Sambuli. Ghandi dodaje da digitalna jednakost znači i mogućnost produkcije vlastitih sadržaja na svim mogućim platformama.

Svi govornici GMF-a traže rješenja. Cilj je jasan: bolje je manje nejednakosti! Ali barem jedan sudionik to ne vidi tako. Albert Igbasi je iz Nigerije. 31-godišnji novinar nije baš pretjerano pričljiv na početku razgovora. Na pitanje koji je za njega aspekt nejednakosti najvažniji, Igbasi je puno razgovorljiviji: „Podržavam nejednakost. Prije svega zbog moje religije."

Muškarci i žene su različiti, po prirodi, kaže on. Zašto bismo trebali imati ista prava, pita se? „Žene brže misle", Igbasi je u to siguran. I zato su žene puno pogodnije za vođenje brige oko domaćinstva i odgoja djece, tu je potrebna sposobnost multitaskinga, priča on. Igbasi doduše nema ništa protiv ženskih prava – ali samo dok se ne radi o tome da se žene pretvori u sliku i priliku muškaraca.

Žene na meti "Mosul Eye"

Povjesničar Omar Mohammed iz Iraka ima 32 godine i pod pseudonimom "Mosul Eye" je tijekom okupacije tog sjevernoiračkoga grada objavljivao tekstove na Facebooku, Twitteru i svom blogu o životu pod vladavinom džihadista. Na GMF-u je govorio o izvještavanju o terorizmu.

"Ovakve priredbe puno toga daju ljudima poput mene, ljudima koji dolaze iz ratnih i kriznih područja. Na primjer više ideja o tome kako se uz pomoć novih tehnologija može uspjeti u ponovnoj izgradnji društva." Mohammed, za razliku od Igbasija, ne podržava nejednakost između spolova. Za njega su brojne žene koje su sudjelovale na konferenciji, vodile diskusije ili održale govore – inspiracija: „Htio bih pokušati proširiti moju ciljnu skupinu na što je moguće više žena."

Na Global Media Forumu ovaj je put sudjelovalo oko 2.000 ljudi iz cijelog svijeta. Sljedeći, 12. GMF održava se koncem svibnja iduće godine (27.-29.5.2019.)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.