EU se oporavlja, ali ne i Hrvatska

EU očekuje nastavak postepenog gospodarskog oporavka koji je započeo prije godinu dana zaustavivši najdublju recesiju u povijesti Unije. U Europskoj komisiji napominju kako je gospodarski oporavak Europe osnovan na dubokim strukturnim reformama koje su poduzete kako EU u cjelini tako i zemljama članicama zasebno. Istodobno, Bruxelles upozorava na neophodnost daljnjeg pridržavanja dogovorenih ekonomskih mjera kako bi se osnažio i raširio početni ekonomski rast u EU.

„U EU predviđen je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,6 posto u 2014. godini i 2 posto u 2015. godini. Kada je riječ o 18 članica eurozone, taj rast će ove godine biti 1,2 posto i popeti se na 1,7 slijedeće godine“, izjavio je potpredsjednik Europske komisije Siim Kallas. U svojoj proljetnoj ekonomskoj prognozi Europska komisija očekuje nastavak „stabilnog“ gospodarskog rasta u vodećim europskim ekonomijama, ali i jačanje ekonomskih aktivnosti u onim zemljama članicama koje su najviše bile pogođene gospodarskom krizom. Rast njemačkog gospodarstva od 1,8 posto ova i 2 posto slijedeće godine bit će osnovan u najvećoj meri, na povećanoj domaćoj potražnji. Domaća potražnja je motor postepenog gospodarskog napretka i u Francuskoj od 1 posto ove i 1,5 posto slijedeće godine.

„Oporavak talijanskog gospodarstva vođen je izvozom, a nizozemski investicijama. Jak gospodarski rast od 2,7 posto u Velikoj Britaniji i Poljskoj također je osnovan na pojačanoj unutarnjoj potražnji. Letoniju, Litvu i Švedsku također očekuje značajan, a Dansku, Estoniju i Finsku postepen gospodarski oporavak“, najavljeno je u Bruxellesu.

Hrvatska i dalje u recesiji

Europska komisija posebno naglašava važnost jačanja ekonomskih parametara u zemljama koje su bile uključene u europske programe pomoći kao što su Irska, Španjolska i Portugal, čija je vlada jučer ( 04.05.) objavila da su uvjeti i ciljevi programa ispunjeni. Usprkos trenutnoj političkoj turbulenciji u Ljubljani Europska komisija navodi da su se ekonomske prognoze popravile i za Sloveniju.„EU očekuje okončanje političke nestabilnosti kao i moguću promjenu na čelu države te da Slovenija, kao zemlja članica eurozone, ostane predana preuzetim obvezama“, poručio je Kallas.

Istodobno, u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu je navedeno da se recesija nastavlja jedino na Cipru i u Hrvatskoj, gdje su, prema riječima, Kallasa „identificirane potrebe za ozbiljnim reformama“. Procjenjuje se da će Hrvatska u ovoj godini zabilježiti pad BDP od 0,6 posto, dok se „skromni“ gospodarski rast od 0,7 posto očekuje tek slijedeće godine.

„Vidimo kako postoje problemi u Hrvatskoj, gdje se očekuje gospodarski pad šestu godinu za redom. Negativna revizija privrednog rasta (Europska komisija je u prethodnom izveštaju predviđala rast hrvatskog BDP od 0,5 posto u ovoj godini) osnovana je na konsolidacijskim mjerama koje je vlada u Zagrebu poduzela kako bi ispunila obaveze iz procedura za smanjenje prekomjernog deficita. To su mjere koje, dugoročno gledano, donose dobit i koje je bilo neophodno poduzeti. Naši pokazatelji hrvatskog manjka se popravljaju u slijedećoj godini. Na vladi je da primjeni reforme, pojača konkurentnost i održi zemlju u stabilnim fiskalnim okvirima“, poručio je potpredsjednik Europske komisije, Siim Kallas.

U Bruxellesu ocjenjuju kako pad BDP-a u Hrvatskoj proizlazi iz slabe domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja građana ove godine trebala pasti za 1,3 posto. Europska komisija očekuje i porast broja nezaposlenih u Hrvatskoj, sa 17,2 na 18 posto u 2015.godini.

Istodobno, na razini eurozone očekuje se pad nezaposlenosti na 11, 8 posto ove i 11,4 posto slijedeće godine.