Bez posla nema ni puta u EU

Ministri vanjskih poslova su na svom sastanku ovog ponedjeljka (14.4.) u Luksemburgu upozorili institucije i političko vodstvo Bosne i Hercegovine da hitno pripremi široki paket mjera kako bi savladala najveće probleme: "Na prvom mjestu je to pitanje nezaposlenosti, zatim bolja suradnja u fiskalnoj i ekonomskoj politici, stvaranje boljeg poslovnog okruženja, jačanje vladavine prava u zemlji, borba protiv korupcije i zaštita ljudskih prava“, zaključak je Vijeća ministra EU-a.

I Catherine Ashton, visoka povjerenica EU-a za vanjske poslove je zabrinuta što preko polovice mladih u BiH nema posla, a poručila je i kako su i u Bruxellesu odjeknuli "legitimni zahtjevi" građana BiH kojima se i ona priključila pozivom: "Pozivamo vladu da pruži konkretne i brze odgovore na opravdanu zabrinutost i težnje svog naroda. Uoči izbora u listopadu u BiH je potrebno raditi više, a ne manje.“

Isto tako, Ashton je ponudila suradnju i pomoć EU-a kako bi BiH reformirala svoje gospodarstvo i otvorila nove mogućnosti za njene građane.

Nacionalne manjine su i dalje važne

Ovaj put se na sastanku ministara nije raspravljalo o presudi Europskog suda u slučaju Sejić i Finci o neodrživosti "nacionalnog ključa" za dužnosnike u BiH gdje onda nema mjesta za druge nacije i manjine. Ali i Ashton smatra kako sada ima većih problema: "To pitanje jest važno, ali pred BiH je čitav spektar pitanja gdje je reforma Ustava i uvažavanje ove presude tek jedan dio." Na prvom mjestu, smatra europska političarka, treba biti gospodarstvo jer se čini kako Bosna i Hercegovina tapka u mjestu.

Hrvatska ministrica Vesna Pusić je podsjetila kako već i činjenica da su europski ministri, pored ozbiljnih kriza u Ukrajini i Siriji, našli vremena da razgovaraju o Bosni i Hercegovini svjedoči o želji EU-a da Bosna i Hercegovina nađe svoj put u EU. I tu je podsjetila na iskustvo Hrvatske o uvjetima koji stižu iz Bruxellesa: "Mi smo naglasili da ne zagovaramo spuštanje kriterija, ali zagovaramo proaktivniji, specifičan pristup koji će omogućiti da BiH dosegne potrebnu razinu za prijem u EU."

Težak put do "normalne zemlje"

Hrvatska ministrica smatra i kako nedavna odluka Europskog suda o pravima drugih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini zapravo znači potrebu "normalizacije funkcioniranja institucija u BiH" i kako je zadaća i te države da se zalaže za ravnopravnost građana. Uopće, građani bi trebali preuzeti važniju ulogu u politici te zemlje, osobito obzirom na predstojeće izbore u BiH.

Angažman građana Bosne i Hercegovine ističe i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. Jer dok neke zemlje, na čelu sa Hrvatskom, Slovenijom, ali i Austrijom i Mađarskom ističu kako je za Bosnu i Hercegovinu potrebna „posebna pažnja i novi pristup“, švedski političar podsjeća kako prava inicijativa za pristup te zemlje Europskoj uniji mora doći iz BiH i njenih građana: "Bosna i Hercegovina je demokratska zemlja kojoj predstoje izbori. Nadam se da će tamošnji birači znati ocijeniti odgovornost političara za počinjenje uspjehe ili neuspjehe.“

Isto tako, ministri vanjskih poslova EU-a su još jednom potvrdili svoju podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, kao i njenom europskom putu. Utoliko je Vijeće ministara osudio „secesionističke ideje i politiku razdora“, a ponovljen je i stav da proces eurointegracija BiH stagnira zbog nedostatka političke volje lokalnih lidera, ali i nastavka retorike razdora