Energija sa sjevera za treći milenij
7. siječnja 2010Suradnja među pojedinim zemljama već postoji, ali ovo će biti nešto posve novo: energetska mreža koja bi povezivala potencijale Irske, Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Danske i Norveške - a za suradnju je zainteresiran i Luksemburg. Jer proizvodnja struje na ekološki način slijedi drugačije zakonitosti nego dobivanje energije u, recimo, termoelektranama. Tamo će operater pritiskom gumba "dati gas" kako bi se proizvela dodatna energija kada je tržište traži. Nasuprot tome, u ljudskoj moći nije da određuje kada će biti vjetra, a kada neće ili kada će sjati sunce.
Vjetar nema prekidač
Zato i zemljama kao što je Njemačka, koja planira postavljanje prave šume vjetrenjača i na pučini Sjevernog mora, treba suradnja sa zemljama poput Norveške koja golemi dio svoje električne energije dobiva iz svojih hidroelektrana. Za sada je ona sama radije kupovala energiju kada je ponuda bila veća nego potražnja i za to vrijeme čuvala vodu u svojim akumulacijskim jezerima. Norveška odnedavno surađuje i s Velikom Britanijom, ali bi sada čitava ponuda i potražnja trebala biti umrežena kako bi se na najbolji način koristila upravo ona energija koja je trenutno dostupna.
Cijena? Nipošto nije "sitnica"
Takav golemi plan ima i svoju cijenu. Kada je riječ o prijenosu energije, trenutno je po dnu Sjevernog mora položeno 11 dalekovoda, a mora ih se položiti još 21 da bi sustavi svih zemalja bile povezani. Tu su potom vjetroparkovi koje planiraju ili ih već imaju gotovo sve zemlje oko Sjevernog mora, sustav nadzora i upravljanja... Prema mišljenju stručnjaka, ni 30 milijardi eura možda još neće biti konačna cijena. Ali prednosti su goleme: u pitanju nije samo ekološki besprijekoran način proizvodnje pri kojem ne nastaje ni gram ugljičnog dioksida, nego i ogromni energetski potencijal Sjevernog mora. Procjenjuje se kako će samo mreža vjetroparkova imati kapacitet od oko 100 gigavata - što je jednako proizvodnji oko 100 velikih termoelektrana i dovoljno za deset posto ukupne potražnje električne energije u Europskoj uniji.
Mreža i između Europe, država i koncerna
Zato i političari svim žarom podržavaju ovaj projekt: već u prosincu su dogovoreni njegovi okviri, a već u prvom kvartalu ove godine bi se na ministarskoj razini trebali dogovoriti detalji. I Europska komisija je već odobrila 565 milijuna eura, a pomoći će i Europska investicijska banka s još 300 milijuna. Ali čak i ako se ubroji pomoć pojedinih država, naravno da je sve to još samo sitniš za takav gigantski projekt. Najveći dio će morati platiti energetski koncerni - a kako stvari stoje, izgledao da su i oni spremni upustiti se u projekt koji će osigurati na tisuće radnih mjesta.
Autor: A. Šubić (dpa/Reuters)
Odg. ured: Andrea Jung-Grimm