1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto propada višak vjetrene energije?

Jasper Barenberg18. srpnja 2006

Dok cijena nafte i plina sve više raste, sve veće značenje dobiva energija vjetra. U njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holsteinu trećina električne energije dolazi iz vjetrenjača.

https://p.dw.com/p/9Zoe
Vjetrenjače na sjeveru Njemačke
Vjetrenjače na sjeveru NjemačkeFoto: AP

Ali, kod jačeg vjetra elektro-distributer E-ON ne želi prihvatiti struju iz vjetrenjača uz obrazloženje da je mreža preopterećena.

Električna mreža na sjeveru Njemačke već godinama je preopterećena. Postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra proizvode sve više energije, ali dalekovodi nisu dovoljni da bi se tu energiju proslijedilo iz postrojenja vjetrenjača u visokonaponsku mrežu. Stoga E.ON sve češće isključuje rotore i to upravo za osobito vjetrovitih dana, a na štetu vlasnika vjetrenjača, žali se Hermann Albers iz Saveznog društva za vjetrenu energiju: «Prošle smo godine imali štetu od 5 milijuna eura, ove godine već do svibnja imamo štetu u cijelom prošlogodišnjem iznosu, što znači da ćemo vjerojatno imati 12 do 15 milijuna eura štete u ovoj branši.»
Tako se gube stotine milijuna kilovatsati ekološke struje.

Minus iako ga ne bi trebalo biti

Prema izračunima Udruženja, prošle godine su se vlasnici vjetrenjača morali odreći 7% svojih prihoda, a za ovu godinu Hermann Albers računa s minusom od čak 15% i drži da je za to odgovoran distributer E.ON. Kaže da već odavno postoje tehničke mogućnosti da se barem transportni kapacitet postojećih vodova udvostruči: «To je međunarodni standard u Velikoj Britaniji, u Irskoj, u Americi se već odavno koristi. E.ON odbija to učiniti i umjesto toga isključuje vjetrenjače, tj. drugima nanosi štetu, to smatramo pogrešnim.»
Mtthias Boxberger iz E.ON-a brani dosadašnju praksu koja tom poduzeću dopušta da povremeno smanji dotok struje od vjetra. Tvrdi da se njegovo poduzeće već godinama trudi oko poboljšanja svojih dalekovoda: «Došli smo do toga da ćemo ove jeseni, prvi put u našoj zemlji, pokrenuti pokus većih razmjera s kojim ćemo onda, kad bude puhao jak vjetar i budu odgovarajući klimatski uvjeti, dobiti znatno povećanje opterećenja i time znatno smanjenje proizvodnog menadžmenta.»

Vodove pod zemlju

Osim toga nužna je gradnja novih vodova, oko toga se svi slažu. Ali velikih nesuglasica ima oko tehničke izvedbe. Vlasnici vjetrenjača zalažu se za podzemno polaganje kablova. Za Hermana Albersa iz Saveznog udruženja za vjetrenu energiju to je najbolje rješenje: «Podzemni su kablovi za godinu do dvije spremni za službeno odobrenje, jako ih dobro prihvaćaju općine, stanovnistvo i poljoprivrednici. Tako smo sa Saveznim udruženjem za vjetrenu energiju dobili veliki krug građana, općina, okruga i Saveza seljaka koji se izjašnjavaju za podzemne kablove, ali E.ON se tome protivi.»
E.ON daje prednost nadzemnim dalekovodima: «Ne može se financirati sve što si čovjek želi. Stoga si mi ne možemo priuštiti kabel u smislu efikasne opskrbe strujom, jer bi to u ovom konkretnom slučaju bilo skuplje za više od 20 milijuna eura. A u vremenima, u kojima se upravo po državnom nalogu pokušava cijenu struje držati što nižom, to se uopće ne uklapa», kaže Boxberger.

E.ON radi po svom

Stručnjaci sumnjaju da su nadzemni vodovi jeftiniji od podzemnih kablova. Oni predbacuju E.ON-u da svjesno koči izgradnju strujne mreže da bi kontrolirao konkurenciju konvencionalnoj proizvodnji energije. «Od 1999. znamo kakvu ćemo mrežu trebati i moglo se od tada načiniti plan mreže kako bismo danas imali mrežu koju trebamo.» Hermann Albers iz Saveznog udruženja vjetrene energije stoga preporučuje vlasnicima vjetrenjača da idu na sud i zatraže nadoknadu štete od E.ON-a: «Prve tužbe su već u postupku i veliki je broj onih, kako izvješćuju pravnici, koje su pred postupkom i još se dorađuju te će biti podnesene sljedećih dana i tjedana. »

Borba vjetrenjača "s vjetrenjačama"?

Vlasnici vjetrenjača se boje za svoj gospodarski opstanak, a Savezno udruženje za vjetrenu energiju nalazi se pred investicijama u visini od 300 milijuna eura. Udruženje zna da ima mnoge političare i stanovnike na svojoj strani. Oni su odlučni boriti se protiv dalekovodnih stupova na svojim poljima. Boxberger iz E.ON-a, međutim, ostaje kod svoje argumentacije: «Time što se oko nadzemnih vodova i podzemnih kablova ovako žustro raspravlja, blokira se i brza izgradnja mreže i to se ne može predbaciti E.ON-u.»