Afganistan: "Kao da živim u nekoj noćnoj mori"

"Da budem iskrena, imam osjećam kao da živim u nekoj noćnoj mori. Teško je shvatiti kroz što smo prošli tijekom posljednje dvije godine", kaže 29-godišnja Maryam Marof Arwin iz Afganistana za DW. Ona živi u Kabulu i osnivačica je dobrotvorne organizacije za pomoć ženama i djeci.

Talibanima je, nakon povlačenja međunarodnih trupa iz Afganistana, pošlo za rukom da za nekoliko tjedana osvoje cijelu zemlju. Uprkos obećanjima datim na početku svoje vladavine, kada je rečeno da će, prema šerijatskom zakonu, poštovati prava žena, talibani su u protekle dvije godine donijeli niz zabrana koje drastično ograničavaju prava žena i djevojčica. One su istisnute iz javnog života, isključene iz obrazovnih institucija i s tržišta rada, a i njihova sloboda kretanja je jako ograničena.

Posljednje upozorenje prije pada prijestonice

"Ono što ne razumijem je odakle je dolazila nada da su se talibani promijenili ili čak poboljšali", kaže kabulska aktivistkinja za prava žena Arwin, te dodaje: "Uvijek smo znale da ćemo s talibanima na vlasti ponovo izgubiti sve ono što smo uspjele postići. Dvadeset dana prije nego što su oni preuzeli vlast, mi, aktivistkinje i predstavnice civilnog društva u Kabulu, organizirale smo konferenciju za medije kako bi još jednom svjetskoj javnosti ukazale na našu situaciju. Rekle smo tada: pogledajte područja koja su pod kontrolom talibana i pogledajte kako oni ne poštuju i preziru prava žena. Ali nitko nas nije htio slušati."

Čak i prije njihovog povratka na vlast u Kabulu, talibani su postupno uspjeli preuzeti kontrolu nad sve većim dijelovima ruralnih područja u Afganistanu. Tamo gdje su imali moć i vlast, žene su morale ostati u kućama i preuzeti tradicionalne uloge kćeri, supruge ili majke, baš kao i tijekom njihove ranije vladavine od 1996. do 2001.

Tada ženama u Afganistanu nije bilo dozvoljeno studirati ni raditi. Njima je bilo dozvoljeno izaći iz kuće samo u pratnji muških pripadnika obitelji. Ukoliko se neka žena kretala bez pratnje, prijetilo joj je bičevanje. Talibani se 2021. godine nisu bitno promijenili, kaže u razgovoru za DW nekadašnja zamjenica afganistanskog ministra za mir, Alema Alema. Ministarstvo za mir bilo je odgovorno za mirovne pregovore unutar Afganistana i raspušteno je nakon preuzimanja vlasti od strane talibana.

Talibani su, kako kaže, samo postali iskusniji i oprezniji. "Otkako su ponovo na vlasti, izdali su 51 zabranu za žene, što je više od jedne zabrane mjesečno”, objašnjava Alema i dodaje: "Oni nisu sve objavili odjednom, jer nisu htjeli zastrašiti svjetsku zajednicu. I u samom Afganistanu su na početku vladavine morali djelovati oprezno, kako se stanovništvo ne bi okrenulo protiv njih. Njihova moć tada još nije bila učvršćena."

Američka vlada je talibane „uvela u igru"

SAD su 2018. započele direktne pregovore s talibanima. Da su afganistanska vlada i lokalni stručnjaci bili uključeni, sve bi se drugačije odvijalo, smatra 59-godišnja Alema, koja danas živi u Njemačkoj. SAD i njihovi partneri su pregovorima s talibanima vođenim u Dohi željeli utrti put za svoj izlazak iz sukoba u Afganistanu. Nakon što je međunarodna koalicija 2001. uspjela svrgnuti talibanski režim, oni su nastavili pružati žestok oružani otpor afganistanskoj vladi i stranim trupama. Brojni vojnici i civili izgubili su živote u tom trajnom sukobu.

Pregovori s talibanima doveli su do sporazumom od 29. veljače 2020. kojim je utvrđen vremenski okvir za povlačenje američkih trupa, kao i drugih kontingenata iz sastava NATO-a. "Taj sporazum je predviđao direktne mirovne pregovore talibana s afganistanskom vladom", objašnjava ova bivša afganistanska političarka. "Pripremili smo se za to. U Ministarstvu za mir osnovala sam različite radne grupe i razradila smjernice s predstavnicima nevladinih organizacija iz svake od 34 provincija u zemlji. No, talibani nisu pokazali interes za pregovore s nama. Znali su da će SAD napustiti Afganistan. Nisu bili spremni na pravljene ustupaka. SAD su ih uvele u igru, pod motom: Talibani su se promijenili", ističe Alema.

Sporazum koji je demoralizirao zemlju

Direktni pregovori sa SAD-om talibanima su osigurali priznanje. Sporazum iz Dohe je oslabio moral afganistanske vojske i značajno utjecao na smanjivanje njenog otpora tijekom kasnijih napredovanja talibana. "Ono što se dogodilo u Afganistanu u kolovozu 2021. nije bio vojni trijumf talibana, već rezultat političke odluke", analizira Khushal Asefi, novinar i bivši izvršni direktor Ariana Radio&Television. "Nitko nije imao uvida u pozadinu pregovora s talibanima. Činilo se kao da su zapadne zemlje u to vrijeme povukle svoju podršku zvaničnoj vladi."

Nakon što su talibani preuzeli vlast, Asefi je morao napustiti zemlju. Kao kritički nastrojen novinar, on u Afganistanu više nije vidio perspektivu za sebe. "Događaji u posljednje dvije godine jačaju osjećaj da je zemlja prepuštena talibanima. Čini se da više nije važno kakav kaos oni izazivaju. U najboljem slučaju, objavi se poneka kritička izjava u kojoj se osuđuje politika talibana. Afganistansko društvo je demoralizirano i iscrpljeno. Ekonomija je uništena i više od 20 milijuna ljudi živi ispod granice siromaštva. Ljudi se samo još bore za puko preživljavanje."

„Da, mnogi razmišljaju samo o tome kako napustiti zemlju", potvrđuje Arwin, aktivistkinja za prava žena iz Kabula. "Razočarana sam što su svjetska zajednica i afganistansko društvo tako brzo kapitulirali. Gore je nego što sam se pribojavala. No, afganistansko civilno društvo ima snažnu jezgru koje neće odustati. To ne treba potcijeniti. Čvrsto vjerujem u nas", kaže Arwin.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu