Sudbina Afganistanaca koji su radili za Nijemce

Dvadesetogodišnja borba protiv terorizma i siromaštva U Afganistanu bila je uglavnom neuspješna. Međunarodna misija, koja je započela 2001. godine i od samog početka bila kontroverzna, definitivno je propala 15. kolovoza 2021. Na taj dan su islamistički Talibani ponovo preuzeli vlast u zemlji, nakon brzopletog povlačenja stranih trupa koje su predvodile SAD.

Angela Merkel je obećala podršku

U kaosu tih dana, njemačke oružane snage evakuirale su Nijemce i Afganistance koji su godinama surađivali u vojnom i civilnom sektoru. Međutim, nisu svi domaći suradnici odmah mogli biti spašeni. Tim ljudima je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, deset dana nakon debakla, u vladinom priopćenjuj obećala podršku:

"Svim snagama nastavljamo pomagati Afganistancima da napuste zemlju, posebno onima koji su stajali uz Njemačku kao osoblje Bundeswehra, policije, udruženja za razvojnu saradnju i zalagali se za sigurnu, slobodnu zemlju s perspektivom budućnosti."

Osoblje još uvijek čeka na odlazak

Dvije godine nakon tog obećanja, još uvijek tisuće bivših suradnika, njihovih obitelji i drugih ugroženih osoba čekaju da stignu u Njemačku. Niko točno ne zna koliko sudbina još uvijek nije razjašnjeno, između ostalog, zbog toga što se, osim državnih organa, brojne nevladine organizacije brinu o ugroženim Afganistancima.

Njemačka ministrica unutrašnjih poslova, Nancy Faeser, je u lipnju pred Odborom za ljudska prava njemačkog Parlamenta navela detalje: Njemačka je od siječnja 2022. godine primila gotovo 20.000 bivših suradnika i članova njihovih obitelji. Oni su uglavnom radili za Bundeswehr i Udruženja za razvojnu saradnju.

Task Force obrađuje zahtjeve za evakuaciju

Svjedočenja članova Odbora za istraživanje Afganistana njemačkog Bundestaga potvrđuju da Njemačka i dalje ima problema s pružanjem pomoći bivšim suradnicima u zemlji. Krajem travnja, visoki službenik Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj Njemačke izjavio je da Task Force i godinu i po dana nakon pada Kabula i dalje obrađuje zahtjeve za evakuaciju bivšeg osoblja.

Rukovoditelj odgovoran za Središnju Aziju, Afganistan i Pakistan priznao je da njegovo ministarstvo nije bilo dovoljno pripremljeno za taj zadatak i da je bilo preopterećeno. Također je razmatrana opcija smještaja osoblja koje napušta Afganistan u zemljama kao što su Tadžikistan, Uzbekistan ili Pakistan. Međutim, nijedna vlada nije bila spremna primiti ih.

Ministarstvo za razvoj obećalo 15.000 prihvata

Od preuzimanja vlasti od strane Talibana, samo Ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ) je dalo oko 15.000 takozvanih obećanja prijema za bivše osoblje i njihove obitelji. Od toga je oko 11.600 stiglo u Njemačku (stanje od 1.7.2023.), odgovorila je glasnogovornica BMZ-a na upit DW.

Od preostalih 3.400 pogođenih, njih oko 160 se nalazi u jednoj od tranzitnih susjednih zemalja. BMZ uz pomoć GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu suradnju) pomaže bivšim lokalnim suradnicima - da dođu u Njemačku kao i smještaju u tranzitnim zemljama.

GIZ: "Za svaku izbjeglicu smo imali sigurnosni plan"

Iz perspektive GIZ-a, evakuacija dobro funkcionire. "U svakom trenutku smo znali tko bi mogao napustiti zemlju i na koji način. Za svakog izbjeglicu smo imali sigurnosni plan", rekao je pred istražnim odborom početkom srpnja 2023. godine šef odjela za Afganistan i Pakistan.

Bundestagov odbor također želi saznati zašto u trenutku preuzimanja vlasti od strane talibana, očigledno nije postojao izrađen plan za spašavanje lokalnog osoblja. Ovaj dojam se ojačao kroz svjedočenja spašenih ljudi iz Afganistana.

Annalena Baerbock pokreće dodatni program

U međuvremenu, talibani sve više ograničavaju ljudska prava, posebno žena i djevojčica. Zbog toga je Savezna vlada, na inicijativu ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, pokrenula dodatni program pomoći. Koristit će ga bivši lokalni suradnici, ali posebno Afganistanci koji se zalažu za prava žena i ljudska prava, kao i osobe koje bi zbog svoje vjerske ili seksualne orijentacije mogle postati mete talibana.

Međutim, organizacije za ljudska prava još uvijek vide prostor za poboljšanja: "Pristup ovom programu imaju isključivo osobe koje su još uvijek u Afganistanu, a podnošenje zahtjeva iz trećih zemalja poput Irana ili Pakistana nije moguće. To stvara opasnost za ostanak u Afganistanu", navodi se u analizi Amnesty International-a.

Humanitarna pomoć u Afganistanu se nastavlja

Iakosu tisuće hiljade afganistanskih lokalnih suradnika napustile svoju zemlju, pružanje humanitarne pomoći iz Njemačke se nastavlja. Međutim, od dolaska talibana na vlast, Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) nije više zapošljavalo lokalno osoblje. Istovremeno, jedan glasnogovornik je na upit DW-a naglasio: "Da bi se dalje pomagalo ugroženom afganistanskom stanovništvu, neophodno je osoblje iz same zemlje."

GIZ je zaposlio osoblje na terenu za razvojne projekte Savezne vlade. "Afganistanski zaposlenici GIZ-a su od kolovoza 2021. godine uglavnom angažirani na administrativnim, tehničkim i logističkim zadacima, uključujući procjenu sigurnosne situacije", objašnjava glasnogovornica.

Prema informacijama iz Ministarstva za razvoj organizacije civilnog društva i dalje zapošljavaju lokalno osoblje u Afganistanu. Vlada pažljivo prati situaciju ugroženosti. "Novozaposleni afganistanski radnici u GIZ-u ne rade u politički izloženim područjima i tako nisu izloženi potencijalnim opasnostima."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu