Dunav je važniji od priznanja "Žene godine"

Na bukureštanskom sastanku, kojem će prisustvovati 15 lidera dunavskog područja, kao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, očekuje se donošenje deklaracije kojom će se izraziti politička potpora EU-ovoj strategiji za dunavsku regiju. Cilj je povećati konkurentnost te regije i učiniti je jednom od najprivlačnijih za ulaganja zbog dobrih prometnih veza i zaštićenog okoliša. Deklaracija detektira niz problema, ali i daje rješenja na području prometa, energije, zaštite okoliša, rizika te socio-ekonomskih pitanja.

Težak izbor

Dunavska strategija javnosti bi trebala biti predstavljena 8. prosinca, a njeno prihvaćanje očekuje se u travnju 2011., na sjednici Europskog vijeća tijekom mađarskog predsjedanja Unijom.

Premijerka Kosor zbog Dunavskog summita neće u New York na dodjelu nagrade za ženu godine, što je njoj i još 17 liderica svijeta dodijelio američki časopis Glamur. Kosor je po objavi nagrade, što ju je po mišljenju Glamura zaslužila jer se neustrašivo bori protiv korupcije, obiteljskog nasilja i spolnih stereotipa u školama, isprva planirala odlazak na dodjelu. Jer, kako je izjavila, „da to bude prilika da se puno puta spomene Hrvatska.“ Njujorški crveni tepih Kosor je, dakle, zamijenila za Dunavski summit.

Dobar razlog za odlazak u New York

Zbog Dunavskog summita Kosor se neće susresti sa zasigurno najmoćnijom ženom Europe, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koju očekuju u New Yorku.

Uz njih, liderice koje su po Glamourovom izboru, također svojim radom pridonijele afirmaciji žena u svijetu su i predsjednice Costa Rice, Argentine, Liberije, Federacije BiH, premijerke Slovačke, Bangladeša, Australije...

Žene godine Glamour bira već punih 20 godinu. Tu su titulu ranije osvojile Michelle Obama, Hillary Clinton, Oprah Winfrey, Rihanna,... Glamour izlazi na nekoliko kontinenata, a čita ga gotovo dva i pol milijuna ljudi.

Veliki planovi za Dunav

Prema EU-ovoj strategiji razvoja dunavske regije predviđa se da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini, da se teretni promet poveća za 20 posto u odnosu na 2010. te da se dovrše željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030. godine. Emisije stakleničkih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu. Do 2020. godine 80 posto vode trebalo bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, a unutarnja trgovina narasti za 50 posto. U roku 10 godina 30 posto stanovništva u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosječne plaće trebale bi se udvostručiti.

Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja. Od članica EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldaviju i dijelove Ukrajine.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić