Dunav – lijep i plav, ali neiskorišten

S Bugarskom i Rumunjskom od početka ove godine čak je šest podunavskih zemalja učlanjeno u Europsku uniju. Hrvatska i Srbija ondje također vide svoju budućnost. Dunavski se prostor time sve više pretvara u regiju velikoga razvojnog potencijala, a rijeka u osovinu i simbol razumijevanja među narodima i suradnje u Europi. Na umreženju brojnih nadnacionalnih, državnih, regionalnih i komunalnih inicijativa za unapređenje Podunavlja trebali bi poraditi sudionici velike međunarodne konferencije, što će se na poziv njemačkog Ministarstva za pomoć u razvoju i Društva za tehničku suradnju početkom idućeg mjeseca održati u Ulmu. O pozadini tog skupa sada je bilo riječi na pripremnom sastanku u Berlinu.

Lijepom plavom Dunavu iz Straußova valcera mogao bi se dodati i treći, manje laskav epitet: gospodarski neiskorišten. Rajnom, na primjer, plovi gotovo 10 puta više teretnih brodova. Prijevoz robe samo je jedan od sektora s golemim razvojnim potencijalom. Ali, za njega valja stvoriti pretpostavke, kaže predsjednik Dunavske komisije Milovan Božinović: «Moraju se uklanjati prepreke na dunavskome plovnom putu kojih je sada dosta, mora se ići za većom osiguranom dubinom tog puta. No, malo tko će u takvo što ulagati sredstva, ako nema privrede koja će se u budućnosti osloniti na transport Dunavom kao najekonomičniji, najrentabilniji itd.»

Petina BNP-a od podunavskog turizma

Stručnjaci računaju da bi podunavske zemlje samo od turizma mogle ostvarivati najmanje petinu bruto domaćeg proizvoda. Poslovni ljudi, ulagači i političari iz regije imat će na dvodnevnoj konferenciji u Ulmu početkom sljedećeg mjeseca priliku za razmjenu znanstvenih spoznaja, ideja i planova za zajedničke projekte. «Cilj je izraditi konkretne prijedloge ili predočiti restrikcije, a onda se baciti na posao kako bi se uklonila ograničenja, a pozitivni prijedlozi pretočili u opipljive projekte i rješenja», ističe Wolfgang Limbert iz njemačkog Društva za tehničku pomoć GTZ-a.

«Rijeka europskog ujedinjenja», kako se Dunavu često tepa, trebala bi tako umrežiti države, pokrajine i gradove od Schwarzwalda – Crne šume do Crnog mora na privrednom, političkom i kulturnom planu i povezati ih u veliku prepoznatljivu europsku regiju. Tome bi posebni doprinos trebala dati nova Europska dunavska akademija, čije se osnivanje očekuje na predstojećem skupu. «Naša je predodžba da tom ustanovom ponudimo platformu za sistematizaciju suradnje, za snažnije kulturno-znanstveno objedinjavanje i postizanje sinergije», zaključuje Peter Langer, direktor Središnjice dunavskih ureda u Ulmu.