Dug put do formiranja vlade

Božićni kolači već su bili na stolovima kada je nakon izbora prije četiri godine formirana nova njemačka Savezna vlada. Pregovori o novom kabinetu mogu potrajati tjednima. 2013. su pregovori trajali 86 dana. Jer, na kraju krajeva bi se stranke, s toliko različitim programima, morale približiti jedna drugoj dok se konačno ne postigne program same vlade. A to može potrajati.

I u ovom slučaju bi pregovori mogli potrajati, jer CDU/CSU, Zeleni i FDP se u nekim točkama znatno razlikuju. Hoće li stoga prije doći sveti Nikola ili prva tzv. Jamajka-koalicija na saveznoj razini? To je još uvijek nepoznanica. No, sve tri stranke su već i prije prvoga kruga pregovora signalizirale spremnost na kompromis. Za Angelu Merkel je najvažnije da se formira stabilna vlada pod njezinim vodstvom. Ako ovaj eksperiment brzo padne u vodu onda bi sve oči bile uprte u SPD. Od ove stranke bi se onda zahtijevalo da preispita još jednom svoje NE još jednoj tzv. velikoj koaliciji.

Najkasnije 30 dana nakon izbora

Dok bi se koalicijski pregovori mogli otegnuti, novoizabrani saziv Bundestaga ubrzo počinje s radom. Već ovog utorka su održane prve sjednice novoizabranih zastupnika pojedinih stranaka. Najkasnije 30 dana nakon izbora, barem je tako po Ustavu (Temeljnom zakonu), morao bi biti konstituiran novi saziv Bundestaga. Dakle, najkasnije 24. listopada.

A do tada ostaje na vlasti dosadašnja vlada. Doduše, može se dogoditi da novi saziv Bundestaga ne izabere odmah novog kancelara ili kancelarku, ako koalicijski pregovori još ne budu okončani. U tom slučaju će savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier zamoliti kancelarku Angelu Merkel i njezin kabinet da ostanu na dužnosti do izbora nove vlade.

Bundestag nikad nije bio veći

Bundestag sa 709 zastupnika će biti najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke. Do sada je u Bundestagu bilo 630 zastupnika. Razlog je komplicirani njemački izborni sustav s dodatnim mandatima i mandatima za ponovnu uspostavu proporcionalnosti. Dosadašnji predsjednik Bundestaga Norbert Lammert je zahtijevao ograničenje na 630 zastupnika, ali nije uspio to progurati.

U novom sazivu Bundestaga će sada sjediti i 94 zastupnika Alternative za Njemačku. Još i prije izbora je očekivani ulazak AfD-a u Bundestag uzburkao duhove: kada je postalo jasno da će najstariji član Bundestaga biti zapravo kandidat AfD-a, parlament je na prečac promijenio pravilnik.

Najstariji zastupnik je do sada imao privilegiju da predsjeda konstitutivnoj sjednici novoizabranog Bundestaga, na kojoj se bira predsjednik parlamenta i njegov zamjenik. Prema starom pravilniku ovu bi dužnost imao političar Alternative za Njemačku koji je rođen 1940., Wilhelm von Gottberg. Ali, Bundestag je u lipnju promijenio ovo pravilo i umjesto da to bude najstariji zastupnik, usvojena je odluka da to bude zastupnik s najdužim zastupničkim stažom. U suprotnom je postojala opasnost da sjednicu vodi "novoizabrani zastupnik koji nema nikakvog iskustva".

A to se sada neće dogoditi jer će predsjedanje konstitutivnoj sjednici, prema novim pravilima, preuzeti izuzetno iskusni parlamentarac, 75-godišnji Wolfgang Schäuble (CDU), koji je već 45 godina u Bundestagu i koji je u svom izbornom okrugu, u Offenburgu, ponovo osvojio direktni mandat.

Vodeći kandidat AfD-a Alexander Gauland optužio je druge stranke da su iz "straha od AfD-a" posegnule za trikovima. Još se ne zna hoće li Zastupnički klub AfD-a dobiti jednog potpredsjednika Bundestaga, kao ni u kojim odborima će preuzeti predsjedanje. Prema parlamentarnoj tradiciji najjači zastupnički klub, dakle CDU/CSU, ima pravo imenovati kandidatkinju ili kandidata za mjesto predsjednika parlamenta.

Bundestag bira kancelara ili kancelarku

Najvažniji čin novog saziva Bundestaga je izbor novoga kancelara ili kancelarke. On ili ona će biti izabrana na prijedlog saveznog predsjednika bez prethodne rasprave i tajnim glasovanjem. Za uspješan izbor potrebna je apsolutna većina zastupničkih glasova tzv. "kancelarska većina". Do sada su svi kancelari, ali i kancelarka Merkel u sva tri njezina prethodan mandata, izabrani u prvom krugu.

Ako se to ne dogodi, onda je po Ustavu predviđen drugi izborni krug za 14 dana, a prije mogućih novih izbora postoji još jedna prepreka: na posljednjem, trećem glasovanju može biti izabran onaj tko ima najviše glasova (relativnu većinu). Ako je broj glasova manji od apsolutne većine zastupnika u Bundestagu, onda odlučuje savezni predsjednik hoće li imenovati izabranoga kancelara ili kancelarku ili raspustiti Bundestag.

No, da će do toga doći prilično je nevjerojatno. Ali je sigurno to da formiranje vlade neće biti nimalo jednostavno. Stranke će prvo morati interno postići dogovor o pregovaračkim timovima i pregovaračkim smjernicama i - s obzirom na ogromno medijsko zanimanje - pronaći mjesto na kojem će to moći obaviti bez ometanja. Prije četiri godine su to bile prostorije Parlamentarnog društva koje su sa zgradom Reichstaga povezane podzemnim hodnikom. Tamo su prvo razgovarali CDU/CSU i Zeleni, ali nisu došli ni do kakvog dogovora. Na kraju je došlo do formiranja tzv. velike koalicije CDU-a, CSU-a i SPD-a.