“Diyanet holding”- zgrtanje novca u ime vjere

Bomonti je bila prva profesionalna pivovara u Osmanskom carstvu. Nalazi se u istanbulskoj općini Sisli, u centru metropole na Bosporu. Sada je ova povijesna građevina predana uredu lokalnog muftije. Uskoro bi trebala biti srušena, kako bi se na toj lokaciji izgradile džamija i stambena zgrada. No, stvorio se veliki otpor protiv ovog građevinskog projekta.

„Pivovara Bomonti ima povijesni značaj. Novi građevinski projekt, koji uništava šarm našeg kvarta i dodatno potiče građevinski bum, nije dobar za nas", izjavio je načelnik općine Sisli Muammer Keskin za Deutsche Welle. Čak je i predsjednik Turske komore inženjera i arhitekata Akif Burak Atlar protivnik novih zdanja. "Pivovara Bomonti godinama je zapostavljena. Ne treba razgovarati o rušenju, nego o njenoj obnovi."

"Diyanet Holding”: Koliko je bogata ova institucija?

Sporne zgrade na mjestu povijesne pivovare samo su jedan primjer rastuće poslovnosti najveće turske vjerske institucije. Državna služba Diyanet, koja zapošljava više od 107.000 osoba, vodi stotine sličnih projekata u zemlji i inozemstvu. Kritičari upozoravaju da se ova vjerska institucija uskoro više neće moći razlikovati od ogromnog holdinga - već je sarkastično nazivaju „Diyanet Holdingom".

Prema podacima s internetske stranice ove ustanove, njezin proračun iznosi 825 milijuna eura - svota koja daleko prelazi budžet većine ministarstava. Turski zavod za statistiku TÜIK polazi od još većeg iznosa: proračun za 2019. godinu bio bi više nego dvostruk, naime otprilike 1,7 milijardi eura. Uz to, ona posjeduje brojne nekretnine, kaže prvi čovjek TÜIK-a Ali Erbas.

Još većom brojkom barata pisac Ömer Saglam. Diyanet, prema njegovim istraživanjima, zarađuje velike novčane svote samo kroz organizaciju hodočašća na Hadž i Umru, kao i organizacijom klanja kurbana (prinošenja žrtava, najčešće ovaca, tijekom praznika Kurban bajrama), te određenim prikrivenim ulaganjima. Primjerice, Diyanet je uključen u posao klanja oko 450.000 kurbana širom svijeta. Građani doniraju novac toj instituciji kako bi ona u njihovo ime mogla zaklati životinje i meso podijeliti siromašnima. Samo kroz to bi trebali zaraditi 52,4 milijuna eura, kaže Saglam. "Tu bi se moralo raditi o mnogo više novca nego što je navedeno. Nažalost, tijekom istraživanja sam utvrdio da se troškovi i prihodi ne unose pravilno. Diyanet je u velikoj mjeri nekontroliran."

Neprozirne strukture Diyaneta

Organizacija Diyaneta je višeslojna i netransparentna. Ova institucija djeluje u 145 zemalja kroz svoje obrazovne, kulturne i dobrotvorne aktivnosti. Posebno njezina zaklada Türkiye Diyanet Vakfi upravlja brojnim poslovima. Osnovana je 1975. godine kao mala dobrotvorna organizacija da bi do danas narasla do fondacije s oko 1.000 podružnica širom Turske. Njezino poslovanje je posebno profitabilno, jer je još 1977. godine oslobođena svih vrsta poreza. Uz to, ona je preko svoje podružnice Komas A.S. prisutna u građevinskoj branši. Ova kompanija je od 1983. izgradila stotine domova za smještaj vjerskih službenika, učenika i studenata, škola džamija, bolnica i hotela.

„Kao država u državi"

"Diyanet danas nastupa kao divovski holding - ili još gore, kao država u državi. Ona se pak ne bi trebala pojavljivati kao ekonomska sila", kaže teolog Cemil Kilic. On zahtijeva da se vjerske institucije ponovo vrate svojoj temeljnoj misiji. "Diyanet je osnovan kako bi približio javnost istinu i islamsku vjeru, kako bi posredovao razumijevanje pravde i vrlina." Ali sada Diyanet nije ništa više od klike koja se uzdigla iznad naroda. "Ta institucija je u početku osnovana da služi siromašnima, a ne samo vlastitom bogaćenju. To je u suprotnosti s logikom islama."