Bliske veze Erdogana i spornog DITIB-a

Krovna udruga džamija s jakom povezanošću s Turskom

DITIB, "Tursko-islamska Unija Instituta za religiju" je najveća krovna udruga džamija u Njemačkoj. Uz Glavnu džamiju u Kölnu pod okriljem ove udruge nalazi se oko 900 drugih džamija. Udruga širom Njemačke ima oko 800 000 članova. Veza s Turskom je vrlo jaka. Znanstvena služba Bundestaga u popisu islamstičkih organizacija u Njemačkoj navodi: "DITIB je prema statutu povezan s državnim Predsjedništvom za vjerska pitanja Turske u Ankari (Diyanet). Turske imame koje Diyanet šalje u džamije pod okriljem DITIB-a tijekom njihovog boravka financiraju turski konzulati." Diyanet dakle u teološkom smislu određuje smjernice.

Utjecajni ljudi iz pozadine u Ankari

Diyanet je državna institucija za upravljanje vjerskim pitanjima u Turskoj koja je direktno podvrgnuta predsjedniku Erdoganu. Osnovana 1924. godine pod rukovodstvom osnivača moderne Turske Kemala Atatürka dugo godina je bila poznata kao institucija u kojoj se zastupa umjereni islam i koja je cijenjena u širokim dijelovima stanovništva. Proteklih godina je Diyanet svoj dosadašnji uglavnom suzdržani način komuniciranja promijenio i prije svega pod Recepom Tayyipom Erdoganom i njegovom islamisitčko-konzervativnom AKP-ovom vladom doživio enormni porast utjecaja. Danas za ovu instituciju vlasti, čije je sjedište u Ankari, radi oko 120.000 službenika. Oni su između ostalog nadležni za sadržaj redovnih molitvi petkom u oko 85.000 džamija u zemlji. S godišnjim budžetom od oko milijarde eura, ova institucija ima veći budžet od Ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova.

Ratni folklor i konzervativne strukture

I zbog utjecaja Diyaneta DITIB je proteklih godina stalno bio na meti kritika. Nakon marša turske vojske na sjever Sirije u siječnju 2018. godine vodstvo Diyaneta je pozvalo na to da se u džamijama moli za pobjedu Turske. Kao posljedica toga su se pojavili video snimci na kojima se vide djeca predškolskog uzrasta u uniformama u džamijama DITIB-a u Njemačkoj. Uz to na manifestacijama u znak sjećanja na Prvi svjetski rat su očito bile imitirane bitke iz rata i odana počast mučenicima.

U ljeto 2017. godine se DITIB usprotivio tome da muslimanske udruge sudjeluju na organiziranim prosvjedima u Kölnu protiv islamističkog terora.

Vlasti gledaju kritički na DITIB

Koliko se unutarnje strukture DITIB-a orijentiraju prema unutarnjopolitičkim događanjima u Turskoj postalo je jasno nakon neuspjelog puča u Turskoj u ljeto 2016. godine: Imami DITIB-a su u svojim zajednicama u Njemačkoj navodno špijunirali pristalice propovjednika Fetulaha Güllena. Državni tužitelj je vodio istragu protiv 19 imama. Gülena je turska vlada proglasila odgovornim za pokušaj puča. Prije nekoliko dana došlo je do novog negativnog vrhunca: Kako su izvijestili WDR, NDR i Süddeutsche Zeitung, Služba za zaštitu ustavnog poretka Njemačke očito preispituje nadgledanje DITIB-a.

Slika se promijenila na gore

Godinama je DITIB u očima njemačkih vlasti slovio kao važan partner za razgovor kada je riječ o pitanjima vjere i integracije i profitirao je od državnih subvencija. No zbog događaja posljednjih godina taj imidž se znatno pogoršao. Godine 2018. su državne subvencije namijenjene DITIB-u drastično smanjene. Dok je 2017. godine udruga dobila oko jedan i pol milijun eura, 2018. godine mu je dodijeljeno još samo 300.000 eura.

To da se na DITIB već odavno više ne gleda kao na partnera za primjer u pitanjima integracije bit će jasno i tijekom Erdoganovog posjeta Kölnu: U priopćenju DITIB-a se navodi da premijer Sjeverne-Rajne Vestfalije Armin Laschet neće sudjelovati na sveöanosti otvaranja Glavne džamije na kojoj će biti Erdogan. Laschet je u prošlosti više puta naglasio da međunarodni odnosi trebaju otvorenu razmjenu i kritički dijalog. Zajedničko otvaranje džamije pod okriljem DITIB-a, kako smatra Laschet, čini se da nije "pravo mjesto" za to.