Dijalog Srbije i Kosova - Vučić i Kurti u Bruxellesu

Posrednik Europske unije u dijalogu Srbije i Kosova, Miroslav Lajčak, najavljuje pregovore o provedbi zahtjeva EU-a za deeskalaciju i normalizaciju odnosa. Kosovska strana najavljuje samo pregovore o implementacionom aneksu sporazuma iz Ohrida.

„Za sada ne izgleda da je bilo koja strana spremna upustiti se u proces normalizacije, a kamoli poboljšanje odnosa. Oni kao da su sada prvenstveno zainteresirani za simbolične geste i stvaranje dojma da imaju dobru volju, a ne i da se zaista kreću k normalizaciji“, ocjenjuje za DW Marigona Drevinja, programska direktorica prištinskog Instituta za socijalne politike Musine Kokalari. Njen je dojam da trenutno stanje dijaloga o normalizaciji odnosa svakim novim danom samo doprinosi cementiranju statusa quo.

Isti je dojam i na sjeveru Kosova gdje tri od četiri gradonačelnika ne donose nikakve odluke, a gradonačelnik Sjeverne Mitrovice, pod budnim okom međunarodne zajednice, odlaže ili ublažava vlastite odluke.

Igor Novaković iz ISAC Fonda pritom podsjeća da bi upravo izbori trebali biti prvi korak u pravcu normalizacije, ali i ukazuje da ni Beograd ni Priština za to nisu istinski zainteresirani. „Čak i da je inicijativa za prikupljanje peticije za smjenu gradonačelnika koju je pokrenula Priština ustavna, a po izjavama brojnih stručnjaka nije, ja ne vidim kako bi tri obična građanina ili nevladina organizacija mogli mobilizirati toliko građana bez logističke podrške Srpske liste i Beograda“, kaže Novaković.

Ipak, on ukazuje da će se ta tema naći na stolu u okviru široko postavljene teme „deeskalacija“, iako ne vjeruje da će Kosovo odstupiti od prethodnog stava da o unutrašnjim stvarima ne pregovara sa Srbijom.

Tri uvjeta EU-a

Krajem svibnja, na sjeveru Kosova došlo je do erupcije nasilja kada je, nakon odluke vlade u Prištini da silom preuzme zgrade općina, došlo do sukoba organiziranih srpskih demonstranata i vojnika KFOR-a. Cilj akcije Prištine, koja nije bila koordinirana s međunarodnom zajednicom, bila je da se albanskim gradonačelnicima osigura fizički pristup zgradama općina. Oni su, zbog srpskog bojkota, izabrani na glasanju na kojem je sudjelovalo manje od tri posto birača.

U nasilju do kojeg je došlo, povrijeđena su 93 vojnika KFOR-a i pedesetak demonstranata, a to je izazvalo i relativno brzu reakciju EU-a. Europska služba za vanjske poslove uvela je krivične mjere Kosovu i zaprijetila da će iste uvesti i Srbiji, do ispunjenja tri uvjeta: povlačenje specijalaca iz zgrada općina, povlačenje gradonačelnika i općinskih administracija na alternativne lokacije i raspisivanje inkluzivnih izbora.

Sve te tri točke predstavljaju unutrašnje stvari Kosova, a vlada Albina Kurtija do sada je u dijalogu odbijala da o unutrašnjim pitanjima pregovara sa Srbijom. S druge strane, nastavkom kampanja za otpriznavanje Kosova i oštrim reakcijama na međunarodnu afirmaciju Kosova, poput dodjele Kosovu orgasniziranja Mediteranskih igara, Srbija signalizira da nije spremna provesti dio Ohridskog okvira koji je najprihvatljiviji za Kosovo.

Sudjelovanje Srba na izborima?

Od Srbije se, dakle, sada očekuje da osigura sudjelovanje Srba na izborima. Beograd, međutim, može obećati sudjelovanje Srpske liste, ali ne može garantirati i sudjelovanje drugih.

I Srpska lista, ali i druge opozicione stranke na sjeveru, izjavile su da su uvjeti za izlazak na izbore potpuno povlačenje specijalnih jedinica kosovske policije, ne samo iz općinskih zgrada. Bez ispunjenja tog uvjeta ili bar dijaloga sa srpskim političkim opcijama o sudjelovanju na izborima, pluralizma, kažu, biti neće. Takav dijalog vlade Kosova i kosovskih Srba o uvjetima sudjelovanja na izborima nije međutim ni na pomolu.

Pored izbora, Igor Novaković smatra da bi trebalo razgovarati i o povratku Srba u institucije, što bi jamčilo poštovanja prethodnih aranžmana. „Međunarodna zajednica nam nije rekla što je starije – kokoš ili jaje, Breuxelles ili Ohrid. Dok se to ne razjasni, meni je logično da je provedba sporazuma iz Ohrida uvjetovana onime što je prethodno dogovoreno – Zajednica srpskih općina, ali i tridesetak drugih sporazuma“, navodi on za DW.

Novaković zato ocjenjuje da, iako najavljeno, uvođenje krivičnih mejra protiv Srbije zbog neprovođenja Ohridskog sporazuma nije realno sve dok se ne provede Briselski sporazum. A preduvijet za to je, podsjeća, formiranje Zajednice srpskih općina.

Pristup međunarodne zajednice se mijenja?

Budu li strane nastavile izbegavati provedbu sporazuma, pristup međunarodne zajednice dijalogu objema zemljama sigurno će se promijeniti, smatra Marigona Drevinja koja tu mogućnost vidi kao realnu. „Shodno tome, izgleda de je proces sada prije usmjeren na sprečavanje dalje regresije i narušavanja statusa quo."

Poruke Njemačke

Nestrpljivost međunarodne zajednice signalizirao je i nemački veleposlanik na Kosovu Jörn Rohde. On je ocijenio da do sastanaka dolazi u kritičnom trenutku – bez prebacivanja krivnje na druge, otklonite prepreke, vrijeme je za djelovanje, poručio je Rohde.

U intervjuu za list „Albanian post“, Rohde se založio za formiranje Zajednice srpskih općina, a isto je učinio i predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga Michael Roth koji je u ponedeljak (11.9.) boravio u zvaničnoj posjeti Kosovu. Roth je medijima na albanskom jeziku rekao da Zajednicu vidi kao „federalnu strukturu koja ne narušava unitarni karakter Kosova.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu