Reakcije na pismo zapadnih političara o Srbiji

Državni vrh Srbije sa zadrškom je reagirao na pismo zapadnih političara upućeno zvaničnicima Sjedinjenih Država, Europske unije, Velike Britanije, ali i specijalnim predstavnicima SAD-a, EU-a i Britanije za Zapadni Balkan. Kao prvi odgovor s vrha bilježi se reakcija premijerke Ane Brnabić, koja ocjenjuje da je to pismo „veoma dobrodošlo, jer je živi dokaz da premijer Kosova Kurti zaista uživa punu podršku i ohrabrenje za podrivanje mira i stabilnosti na Balkanu".

Komentirajući pismo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je naglasio da je po potpisnicima on „kriv za nepriznavanje nezavisnosti Kosova i da je kriv što brine o pravima Srba u Crnoj Gori i Republici Srpskoj". Vučić kaže da „već 11 godina čita kako neće moći da sjedi na dvije-tri stolice, ali mi vodimo politiku na europskom putu, bez odricanja od naših tradicionalnih prijatelja i ponosan sam na takvu politiku".

Vučić je kao netočne naveo i tvrdnje da ga već izbjegavaju u uredima europskih političara, te je istakao da on rijetko koga i poziva, osim ako to nije u interesu Srbije. Kada je riječ o potpisu ukrajinskog parlamentarca na tom pismu, predsjednik Srbije kaže da je „Ukrajina prijateljska zemlja i mislim da je predsjednik Zelenski dovoljno mudar da zna kako bi Ukrajina priznanjem Kosova za jedan dan izgubila politički kredibilitet".

(Ne)bitna lobistička aktivnost

Pismo u kome se traži oštrija politika prema Srbiji u kontekstu Kosova i ravnopravan tretman srpske i albanske strane, u Beogradu je inače ocijenjeno kao dio uobičajene lobističke aktivnosti i smatra se da ono ne bi trebalo previše zabrinuti vlasti u Srbiji. Međutim, sugovornici DW ističu da bi to pismo ipak trebalo tretirati daleko ozbiljnije.

Svakako je to pismo rezultat lobiranja, kaže za DW Suzana Grubješić, potpredsjednica Centra za vanjsku politiku, „ali to sada otvara pitanje zašto i srpska strana nije uradila nešto slično. Ako je albanska strana uspjela izlobirati sve te potpisnike, zašto mi nismo uspjeli okupiti tako jaku ekipu koja bi nešto napisala i poslala u korist Srbije? Uvijek mi je veći problem što Srbija nema neke kapacitete, nego što netko drugi ima", skreće pažnju naša sugovornica.

Neobičan potpis Ukrajine

Politički analitičar Dragomir Anđelković za DW primjećuje da je „ovdje riječ o vrlo relevantnim zapadnim političarima, koji mogu doprinijeti pogoršanju kursa u odnosu na Srbiju. Riječ je o pristranom pismu, u kome se od Srbije traži da ispuni sve, dok se potpuno zanemaruje odgovornost Albanaca. Ali, svejedno ne bi trebalo potcjenjivati ozbiljnost ekipe koja iza njega stoji, jer bi se to moglo krajnje negativno odraziti na položaj Srbije", smatra Anđelković.

Analitičari u Beogradu kao posebno zanimljivu ocjenjuju činjenicu da pismo potpisuju i predstavnici Ukrajine. Kao prateća vijest u srpskim medijima osvanule su izjave predsjednika Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta Oleksandra Merežkoa, koji navodi da se „u Kijevu razgovara o priznanju Kosova ili barem o otvaranju ureda za vezu u Prištini kao odgovor na podršku Kosova Ukrajini".

„Mislim da bi priznanje Kosova bilo loše za Ukrajinu“, ocenjuje Suzana Grubješić, „jer bi sljedeći korak mogao biti da Ukrajina prizna realno stanje na terenu. Očito da uvjeravanje pet članica EU-a koje nisu priznale Kosovo ne ide po planu i sada se u sve uključuje i zemlja koja je u ratu i čiji je dio teritorije pod okupacijom", kaže Grubješić.

Kao možda najoštriji prijedlog u pismu se ističe da je Kosovo nezavisno i da bi svaka opstrukcija Srbije tamošnjih izbora predstavljha miješanje izvana. Dragomir Anđelković ukazuje da „to jest tako gledano iz kuta država koje su priznale Kosovo, ali postoje i mnogi koji Kosovo nisu priznali. Ono nije nezavisno ni za Ukrajince, koji su također potpisali to pismo. Zato je taj ukrajinski potpis krajnje neuobičajen s obzirom na to da tvrde kako je i njihov teritorijalni integritet ugrožen", naglašava Anđelković.

Vučić lobira na pogrešnim mjestima

Lider stranke Srbija Centar Zdravko Ponoš u svom reagiranju je ocijenio da je „pismo rezultat uspješnog albanskog lobiranja, dok je Vučić izgleda trošio vrijeme lobirajući na Pinku, i kod patrijarha Porfirija i Dodika". Dragomir Anđelković smatra da je to precizna dijagnoza stanja i onoga što radi srpska diplomacija:

„Naše strukture lobiraju samo za sebe. Mislim da Vučić lobira za sebe osobno, jer on vodi osobnu stranačku politiku, a ne državnu politiku. Država je zloupotrijebljena i bavi se podizanjem rejtinga vlasti i lobiranjem za njihove interese u svijetu. Ali, koliko god ovo pismo bilo štetno za državu, ono može biti korisno za Vučića: u propagandne svrhe će to predstaviti kao pritisak Zapada na njega zato što brani srpske interese, iako je upravo on pristao na sve što Zapad traži po pitanju Kosova", kaže Anđelković.

Lobiranje je kroničan problem Srbije, napominje Suzana Grubješić, „jer ovdje je percepcija da je lobiranje samo uzaludno trošenje ogromnog novca. Sada smo angažirali dvije američke agencije, ali ako vidimo da nema rezultata, to je očito mali novac da bi se stvari dramatično promijenile. Trebalo je da se lobiranju ozbiljno posvetimo, makar onoliko koliko su se tome poslednjih godina posvetili kosovski Albanci", ocjenjuje potpredsjednica Centra za vanjsku politiku.

Pritisak na Srbiju, ne na Vučića?

Čitav narativ srpskih vlasti o nevjerojatnom pritisku koji dolazi sa Zapada u vezi s Kosovom očito je u neskladu s tonom pisma, u kome se napominje da Srbija ne trpi dovoljno jak pritisak. Dragomir Anđelković taj paradoks objašnjava kao „pritisak na Srbiju, ali ne i na Vučića".

„Aleksandru Vučiću Zapad dozvoljava da radi što hoće u Srbiji, ali da zauzvrat isporučuje Kosovo i druge stvari koje se od njega traže. On to samo malo sporije isporučuje, jer zna da mu je rok istekao kada sve isporuči", navodi analitičar iz Beograda.

Ako je riječ o potpisnicima pisma, za njih je pritisak nedovoljan, primjećuje Suzana Grubješić. „Ali, gledano iz Beograda, taj je pritisak prevelik. Činjenica je da zaista ulazimo u neko finale ili rasplet tog procesa normalizacije odnosa Srbije i Kosova, i vjerujem da će ovakvih pisama biti sve više", zaključuje Suzana Grubješić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu