„Dalje ruke od granica“
4. svibnja 2021
Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas (SPD) još jednom je odbacio sve ideje o promjeni granica i razmjeni teritorija na Balkanu, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Maas je u vezi s neslužbenim papirima koji kruže Zapadnim Balkanom u ponedjeljak u razgovoru s ministrom vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem rekao da su u pitanju „prazne tlapnje". „Time se uopće ne trebate zamarati", savjetovao je Maas.
No njemački list podsjeća da je i prije dvije godine bilo prijedloga o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, prema kojima bi se „etničke manjine s prebivalištem u drugoj zemlji integrirale u svoju nacionalnu državu". „Europska unija je odbacila takve planove, ali je američka vlada pod Donaldom Trumpom pokazala zanimanje za takve igre."
Ono što danas izaziva nemire, ocjenjuje list iz Frankfurta, jesu „prijedlozi da se teritoriji multietničke Bosne i Hercegovine pripoje drugim državama“. Ministar Maas pritom naglašava: „Dalje ruke od granica“ i ističe da je njemačka vlada to odbila i da će i „ubuduće odbijati“ takve prijedloge.
Apel civilnog društva
Ipak, ti tzv. „non-paperi" izazivaju zabrinutost u regiji. To potvrđuje i otvoreno pismo, naslovljeno kao „Apel civilnog društva EU-a, SAD-a, NATO-a vladama: neuspješna konsolidacija balkanskih zemalja, suočite se s tim“, a koje je potpisalo 250 istaknutih javnih ličnosti.
U pismu, koje je dostavljeno i redakciji DW-a, ističe se da je „podjelu Kosova koju su u ljeto 2018. predložili predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, propagirajući je kao ’razmjenu teritorija’, ’razgraničenje’ ili ’korekciju granica’, prihvatila najprije Federica Mogherini, europska povjerenica za vanjske poslove, a zatim i SAD".
U pismu se naglašava da se „od etno-nacionalističkih aspiracija u regiji nikada nije ni odustalo, već ih je suzbijao i odvraćao Zapad, koji se nadao da će proces proširenja EU-a umanjiti potrebu za tim".
Također se ističe da je „lider bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se zalaže za razbijanje Bosne i Hercegovine, spremno prihvatio novu temu za diskusiju".
„Ovo se sada zapaža u zajedničkoj politici EU-a i SAD-a prema Bosni i Hercegovini, kamufliranoj raspravama o izbornom integritetu. Pokušaj da se 'izmijeni i dopuni izborni zakon’ u suštini se također svodi na demarkaciju unutarnjih granica i podršku lideru HDZ BiH Draganu Čoviću i njegovom dugogodišnjem snu o de facto ili de jure trećem hrvatskom entitetu“, stoji u pismu koje su između ostalih potpisali bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling, politolozi Bodo Weber i Florian Bieber, srpski pisac Svetislav Basara, Sonja Biserko iz srpskog ogranka Helsinškog odbora za ljudska prava, Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala za Bosnu i Hercegovinu, ekonomistica Svetlana Cenić i drugi…
"I Hrvatska sudjeluje u raspravi"
Napominje se da „Hrvatska također sudjeluje u cijeloj toj raspravi, što se ogleda u inzistiranju na hrvatskim etno-teritorijalnim zahtjevima unutar BiH. Hrvatska je, zajedno s neliberalnim zemljama Bugarskom, Mađarskom i Slovenijom, kao i Grčkom, proslijedila Europskoj komisiji neslužbeni dokument tzv. 'non-paper', koji prijetnju disfunkcionalnošću države (Čović i Dodik) povezuje s kontrolom granica EU-a, čime se dodatno rasplamsava strah desničara i ultradesničara od migranata i azilanata“.
U pismu se također navodi da, dok se i dalje „žestoko osporava postojanje dokumenta, navodni 'non-paper' kojeg je Janez Janša proslijedio Bruxellesu predlaže ujedinjenje Albanaca, Srba i Hrvata u regiji, podjelu BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, dok začudo Crna Gora i srpski Sandžak tim planom nisu obuhvaćeni“.
„Još nije kasno da SAD i EU predusretnu trenutnu negativnu dinamiku koja potencijalno vodi u nasilje", stoji u pismu uz naglasak da se to može postići samo „ako vlade budu spremne suočiti se s dosadašnjom neuspješnom politikom".
„Mi potpisnici, predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i zabrinutih građana iz čitave regije, ali i izvan nje – uključujući i građane EU-a i SAD-a – molimo predsjednika Bidena, Ursulu von der Leyen, glavnog tajnika Stoltenberga (NATO), kao i šefove vlada vodećih država-članica EU-a i NATO-a da prepoznaju jasnu i neposrednu opasnost koju predstavljaju njihove trenutne politike i da ih shodno tome promijene“, zaključuje se u apelu.
Priredio: Svetozar Savić