Nacionalisti pokušavaju fragmentirati Bosnu i Hercegovinu

U tekstu s naslovom „Nacionalisti pokušavaju fragmentirati Bosnu i Hercegovinu" objavljenom u austrijskom listu Standard reporterka Adelheid Wölfl koja izvještava iz Sarajeva piše o nastojanju nacionalista prije svega iz redova bosansko-hercegovačkog HDZ-a da promijene izborni zakon i time političku strukturu zemlje.

Ona naglašava da takozvani „napadi iznutra" za BiH nisu novost. Od osnivanja države 1992. „etnički nacionalisti pokušavaju je uništiti. U početku se to radilo ratnom agresijom, danas se to događa zakonskim prijedlozima i političkom propagandom." Pritom, kaže Wölfl, u posljednje vrijeme nacionalisti dobivaju potporu i iz drugih zemalja: iz Hrvatske i Slovenije. „Zajednička Bosna i Hercegovina se ponovno napada."

Kao glavnog aktera tih napada austrijska novinarka vidi šefa bosansko-hercegovačkog HDZ-a Dragana Čovića. On naime već dugo pokušava uvjeriti međunarodne političare i diplomate da su Hrvati diskriminirani u BiH i govori o potrebi takozvanog "legitimnog reprezentiranja".

HDZ želi ojačati svoju moć

Objašnjavajući o čemu se tu radi Wölfl citira austrijskog stručnjaka za ustavno pravo Josepha Marka. On kaže da Čović ovom strategijom želi postići da se u budućnosti razradi svojevrsni bodovni sustav prema kojem kandidati deset kantona u bosanskom dijelu federacije zemlje trebaju dobiti različitu težinu. Cilj je jačanje pozicije onih kandidata koji žive u kantonima u kojima je HDZ jak.

„Međutim", naglašava Marko, „to nema nikakve veze s diskriminacijom. Radi se o održavanju HDZ-a na vlasti. Legitimna reprezentacija je izum Čovića koji je bez pravne osnove", naglašava austrijski pravni stručnjak. U BiH su naime diskriminirani sasvim drugi građani: Europski sud za ljudska prava (ECHR) utvrdio je u nekoliko presuda da su Bosanci i Hercegovci koji ne pripadaju takozvanim konstitutivnim narodima, primjerice Romi ili Židovi, u nepovoljnom položaju.

„Ukupno je pet presuda Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić) kojima se traži prestanak diskriminacije. Ustav bi se morao promijeniti kako bi se osigurala jednakost svih građana. No ako Čović uspije nametnuti svoju idejom 'legitimnog predstavljanja', to bi dovelo do suprotnog, naime do daljnje etnizacije i fragmentiranja države", uvjerena je Wölfl.

Podrška iz Hrvatske

U tekstu u Standardu se navodi kako glavnog saveznika Čović ima u predstavnicima Hrvatske koji su unutar Europske unije uspjeli na dnevni red staviti takozvano "hrvatsko pitanje". Posebno aktivna je pritom zastupnica u Europskom parlamentu iz redova hrvatskog HDZ-a, Željana Zovko, koju zaprava i zanima samo BiH budući da dolazi iz Mostara, tvrdi Wölfl.

„Kao i Čović, i Zovko već godinama otvoreno vodi kampanju za etnizaciju biračkog prava u Bosni i Hercegovini. Thomas Waitz, europarlamentarac Zelenih i član delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, kaže: "Nominacija etnonacionalističke europarlamentarke Zovko na mjesto zamjenice predsjedatelja delegacije dovoljno je skandalozna." A dodatno je zabrinjavajuće, rekao je Waitz, da zastupnici vode kampanju za navodno mirno raspuštanje BiH, iako bi to moglo dovesti do oružanih sukoba i ponovne nestabilnosti u regiji", navodi se u tekstu u Standardu.

Time se naravno replicira na takozvane 'non papere' koji su proteklih tjedana iz Hrvatske i Slovenije neslužbenim kanalima odaslani u Bruxelles. Posebno je „Janšin non-paper izazvao strah i nesigurnost među onima u BiH koji se boje sukoba i zabrinuti su za opstanak države. Populistički nacionalisti poput Milorada Dodika su, pak, sretni: oni već godinama pokušavaju uništiti BiH i sada su započeli nove kampanje. U tom kontekstu nedostaje jasnih i nedvosmislenih riječi iz EU-a o ovom pitanju", smatra novinarka lista Standard Adelheid Wölfl.

Priredio: Zoran Arbutina