Carinom na carinu: Europska unija protiv Kine

Sektor korištenja sunčeve energije se dugo isticao kao jamstvo za budućnost - i energetsku i poslovnu. Ali čitav niz europskih proizvođača je već bankrotirao, a čak i najvećima - poput njemačkog SolarWorlda - vrijednost dionica se mjeri tek u centima i moraju strepiti za svoju sudbinu.

Razlog izgleda jednostavan: tržište je preplavljeno solarnim modulima iz Kine koje se nudi kud i kamo povoljnije nego što su europski proizvodi. Mnogi europski proizvođači su uvjereni kako tu "nisu čista posla" jer i kineski proizvođači koriste iste sirovine kao i europski - i tolika razlika u cijeni se ne može objasniti tek nižim plaćama radnika.

Tako i Milan Nitzscke iz njemačke tvrtke SolarWorld tvrdi: Kina je u proteklom razdoblju pomogla svom sektoru sunčeve energije s oko 200 milijardi eura! Poduzećima se tamo davalo povoljno zemljište, oni još uvijek ne moraju plaćati svoje račune za struju i povrh toga su bili zasipani povoljnim kreditima. U tim uvjetima, proizvođači svih drugih zemalja - pa tako i onih u Europi - jednostavno nemaju šanse protiv kineskih proizvoda.

Poplava proizvoda iz Kine

Doista, svjetsko tržište je preplavljeno solarnim modulima iz Kine jer ona proizvodi upola više nego što se takvih modula uopće kupuje. To je pak onda navelo i Europsku komisiju da reagira i od ovog četvrtka (6.6.) su na snagu stupile carine na uvoz solarnih ćelija, modula i drugih sličnih proizvoda iz Kine. Isprva je ona razmjerno niska - 11,8%, ali od kolovoza će carina skočiti na 47,6%. Povjerenik za trgovinu Karel De Gucht je objavio kako će tako ostati do prosinca i tada zemlje Europske unije imaju još jednom priliku dogovoriti se, jesu li takve carine potrebne ili ne.

To nipošto nisu maleni iznosi jer je još 2011. u Europu iz Kine uvezeno takvih proizvoda u vrijednosti od 21 milijarde eura. Zapravo, među zemljama Europske unije u tom pitanju vlada duboko nejedinstvo: 17 zemalja je bilo protiv carina, a deset za. Makar su brojne njemačke tvrtke propale zbog jeftinih proizvoda iz Kine, Berlin je bio izrazito protiv uvođenja carina. To nema samo veze s nedavnim posjetom kineskog premijera Li Keqianga Njemačkoj kada je jasno upozorio domaćina da takva mjera "neće ostati bez odgovora", nego prije svega s brigom Njemačke za svoj izvoz u Kinu.

Gospodarski vic - i politička poruka

U svakom slučaju, riječi koje padaju između Pekinga i Bruxellesa su sve ozbiljnije. Kako javlja kineska novinska agencija Xinhua, kineski premijer je u telefonskom razgovoru s Joseom Manuelom Barrosom upozorio predsjednika europske komisije kako će "Kina štititi svoje gospodarske interese" i iz Kine se već čuju "razmišljanja" o uvođenju carine na - vino iz Europe.

Gospodarski - i u usporedbi sa solarnim ćelijama, to je gotovo vic jer Kinezi zapravo još uvijek nemaju naviku piti vino. 2012. je izvezeno iz EU-a u Kinu vina u vrijednosti od 763 milijuna eura - što nije niti tridesetina vrijednosti solarnih modula uvezenih u Europu iz Kine. Peking baš nije niti previše zainteresiran za dobru kapljicu jer preko dvije trećine od tog vina je otišlo u bivšu britansku koloniju, Hong Kong.

Ali takva carina je važna politička poruka: naravno, glavni izvoznik vina u Kinu je Francuska - i upravo je francuski predsjednik Hollande bio najglasniji zagovornik carina na solarne module iz Kine.

Sve u svemu, sve su glasnije riječi upozorenja kako bi i Europska unija i Kina morali prestati prijetiti carinama - i da se hitno moraju vratiti za pregovarački stol. Jer, oni su previše važni gospodarski partneri i svaka mjera koja bi vodila gospodarskom padu bilo Kine ili Europe, značila bi gubitak i za onog drugog partnera. Još nitko se ne usuđuje izreći pojam "gospodarskog rata" koji vlada između Pekinga i EU-a, ali i u takvom ratu - gubitnici bi bili svi.