Cameronovo skretanje udesno

Mjesecima uoči izbora su politički analitičari govorili kako je u Velikoj Britaniji došao kraj politici koju vode samo dvije stranke. Međutim, izbori 7. svibnja su polučili su rezultat koji nitko nije očekivao. Konzervativci su dobili većinu glasova. Njihova prednost u Donjem domu parlamenta je tijesna, ali oni ipak imaju 331 od 650 poslaničkih mjesta. To ne mijenja činjenicu da su konzervativci po prvi put nakon 20 godina uvjerljivi pobjednici na izborima.

Čini se da David Cameron želi da iskoristiti ovakvo stanje kako bi proveo bitne promjene. On želi umanjiti socijalne izdatke države, ograničiti kompetencije državnih ustanova te redefinirati odnose Velike Britanije i EU.

Pritom bi se mukotrpnim mogao pokazati pokušaj da se iza sebe uvijek uživa podršku ionako tanke većine zastupnika iz vlastitih redova. Vjerojatno će Cameron zbog toga morati "skrenuti udesno" u svom političkom djelovanju. Nakon što je proteklih pet godina bio prinuđen na kompromise s koalicijskim partnerom, Cameron se nada da će sada za sebe pridobiti i one poslanike iz vlastite stranke koji su time bili nezadovoljni i koji su bili gurnuti na marginu.

Nova vlada je na funkciji tek tjedan dana, ali ona je već iznijela niz prijedloga koje su do sada blokirali dosadašnji koalicijski partneri, liberali. Konzervativci tako npr. žele ukinuti važeću Konvenciju o ljudskim pravima i proglase vlastitu, britansku konvenciju o temeljnim pravima građana. Pravnici smatraju da će u provođenju tih namjera imati problema. Naime, Konvencija o ljudskim pravima je ugrađena u sporazum kojim je 1998. godine okončan sukob u Sjevernoj Irskoj.

Ograničenje građanskih prava i socijalnih izdataka

Nova vlada želi policiji dati veća ovlaštenja prilikom nadzora interneta. To su do sada uvijek blokirali liberali. Konzervativci žele omogućiti zastupnicima iz Engleske da imaju pravo veta na sve zakone koji se odnose na Englesku, dakle ne na cijelu Veliku Britaniju.

"Bit će zanimljivo vidjeti hoće li će torijevci održati obećanje o smanjenju poreza", kaže Ed Rennie, predsjedavajući "think tanka" ResPublica. "Sada nemaju više izgovor da im tu namjeru blokiraju liberali. Oni su mnogo toga obećali, ali mnogo toga ovisi i od toga u kojem obimu će doći do rasta privrede. Predstoje ozbiljni rezovi socijalnih izdataka države."

Konzervativci koji su u prethodnom razdoblju bili gurnuti na marginu i među kojima ima onih koji su protiv Cameronovih planova za modernizaciju, u ovoj vladi s tijesnom većinom imaju mnogo više utjecaja nego ranije. To bi moglo otvoriti stare sporove unutar stranke. Da bi smirio strasti, Cameron bi mogao ponovo na glasanje staviti zakon o zabrani tradicionalnog lova na lisice, koji je na snazi već nekoliko godina.

Novi pregovori o statusu unutar EU

Središnji dio planova konzervativne vlade je održavanje referenduma o ostanku Velike Britanije u EU. To je stvar za koju se već godinama zalažu baš oni konzervativci koji su proteklih godina bili "gurnuti u zadnje klupe parlamenta". Sam Cameron se zalaže za ostanak u EU. Međutim, ako većina Britanaca misli suprotno, onda i premijer mora da reagirati. "Stranka koja traži izlazak iz EU , UKIP osvojila je samo jedno mjesto u parlamentu, tako da će njeni zahtjevi biti tiši", kaže Duncan O'Leary, direktor instituta Demos. "Konzervativci 'iz zadnjih klupa' će ipak imati bitan utjecaj. Vladi su za opstanak potrebni i njihovi glasovi."

Cameron bi, umjesto napuštanja EU, radije pregovarao o novom statusu svoje zemlje unutar ove organizacije. On se nada da će "euroskeptike" držati pod kontrolom ukoliko za Veliku Britaniju isposluje odstupanje od nekih pravila koja vladaju unutar EU. To je, međutim, ogroman izazov.

"Nova Europska komisija je prepoznala potrebu da se regija napravi konkurentnijom na međunarodnom tržištu i spremna je ukloniti određene prepreke", kaže Allie Reniso, predsjedavajuća odjelom za EU i trgovačku politiku unutar lobi-organizacije „Institut direktora“.

"Drugi Cameronovi ciljevi su sporni. Na primjer, da se ukine obaveza zemalja članica da se usvajanjem raznih propisa sve više zbližavaju. Promjene europskih ugovora su vrlo teške teme, jer te promjene se usvajaju održavanjem referenduma unutar pojedinih zemalja članica. U Bruxellesu i u drugim europskim centrima prevladava stav da je najveći problem stabilnost unutar eurozone. Cameron stoga mora naći pravi balans unutar vlastite stranke kada je riječ o stranačkim pozicijama i očekivanjima od pregovora sa EU-om."

Ustupci Škotskoj

Još jedna od tema kojom se Cameron mora pozabaviti unutar parlamenta je jedinstvo Velike Britanije. Nakon što su se Škoti na referendumu protekle godine izjasnili protiv odcjepljenja, Škotska nacionalna partija SNP osvojila je gotovo sva zastupnička mjesta u svojim izbornim jedinicama. Nakon ovog uspjeha SNP-a, Cameron se založio za zbližavanje pojedinih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.

"U okviru snažne federacije, Škotska će dobiti nazad neke od svojih kompetencija", tvrdi O'Leary. "U to se ubrajaju odluke o povećanju ili smanjenju poreza. Ipak, neizvjesno je hoće li to biti i dovoljno da se Britanija na duže staze održi zajedno. Kratkoročno gledano, novi referendum o odcjepljenju Škotske prijeti samo ako se Velika Britanija odluči istupiti iz EU-a."

Promatrači vjeruju da bi novi referendum mogao biti zakazan ukoliko SNP pobijedi na sljedećim lokalnim izborima u Škotskoj. Većini Škota je prihvatljiva opcija "Devo max" u kojoj bi u Velikoj Britaniji bila provedena maksimalna decentralizacija.

"Bit će zanimljivo promatrati kako će se razvijati rasprava unutar same konzervativne stranke. U njezinim redovima ima onih koji su protiv decentralizacije. Takvih ima i u redovima laburista, pa i unutar škotske SNP", kaže Rennie i dodaje: "Vjerojatno je koncept ‚Devo max' ipak koncept koji ima najveće šanse da održi Veliku Britaniju kao cjelinu."