Bura oko mađarskog tepiha

Tepih veličine 202 četvorna metara, mađarske umjetnice Livie Papai, koji se od početka siječnja ove godine nalazi u predvorju zgrade Europskog vijeća u Bruxellesu, uzburkao je u međuvremenu duhove većine europskih zastupnika. Tepih naime prikazuje kartu Mađarske iz 1848. godine, u vrijeme kada je ovom zemljom kao i njezinim današnjim susjedima vladala Habsburška monarhija. Iako dakle nije riječ o karti iz vremena Austro-Ugarske monarhije, odnosno, takozvane, Velike Mađarske, (ona je proglašena tek 1867. godine), u Bruxellesu ovih dana usprkos tome svi kritiziraju simboliku odabira upravo ovog povijesnog trenutka. 1848. godine je naime Mađarska krenula u svoj ratni pohod širenja svojih granica – prema Austriji, Rumunjskoj, Slovačkoj pa tako i Hrvatskoj.

Nepreboljene mađarske traume

„Ova karta simbolizira i oslikava današnju političku atmosferu u ovoj zemlji u kojoj snovi o velikoj Mađarskoj, očigledno žive još uvijek“, rekla je zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu, Austrijanka Ulrike Lunacek. S njom se između ostalih složio i rumunjski zastupnik Mircea Pascu izjavivši da „ zemlje Europske unije danas rade na nestajanju svih granica“ te da je samim time „neumjesno žalovati za onima iz nekih starih vremena“.

Drugi pak u tome vide nepreboljenu traumu Mađarske kada je nakon Prvog svjetskog rata 1920. godine mirovnim ugovorom morala svojim susjedima predati čak dvije trećine 'svoga' teritorija a s njime i više od 3 milijuna nekadašnjih stanovnika. Ova nezacijeljena rana se prema mnogima vidi i u zakonu koji je 1.1. ove godine stupio na snagu i koji svim Mađarima koji žive izvan granica domovine pruža mogućnost dobivanja putovnice, odnosno, državljanstva matične zemlje.

Mađari ne razumiju u čemu je problem?

Drugim riječima, nakon spomenutog zakona o državljanstvu, novog zakona o (ne)slobodi medija (čiju ispravnost trenutno ispituje Europska komisija) kao i najnovijeg pravila oko plaćanja poreza za strana poduzeća u Mađarskoj, ova zemlja očigledno nastavlja svoj u najmanju ruku provokativni pohod. No, dok ostatak Europe polako više ne vjeruje svojim ušima i očima kao, kako kažu neki – ni u diplomatske sposobnosti mađarskih zastupnika, oni sami niti ovoga puta, glede spomenutog tepiha, ne razumiju u čemu i zbog čega je nastao problem. „Tepih prikazuje samo niz slika kulturnih i povijesnih događaja“, rekao je glasnogovornik mađarskog predsjedništva Europskog vijeća, Marton Hajdu i dodao kako se nipošto ne radi o nekim „nostalgičnim sjećanjima na „veliku Mađarsku“.

Tepih izložen u atriju zgrade Europskog vijeća prikazuje doista i skladatelja Franza Liszta, svetog Stjepana, kraljicu Elisabetu (Sisi), slikara Victora Vasarelya kao i Erna Rubika (izumitelja slavne kocke za slaganje), no prikaz karte iz 1848. godine sve njih baca u sjenu. Je li Mađarska odabrala pravi način reklame za svoju kulturu i značenje za europsku povijest – obzirom na sve što je u posljednje vrijeme ponudila, široka europska javnost teško da će joj ovoga puta progledati kroz prste i „slučaj tepih“ pripisati isključivo umjetničkoj slobodi.

Autor: agencije / Željka Telišman

Odg. urednik: Anto Janković