Poslije samita ostaju domaći problemi

Zastave Bugarske i Europske unije vijore na svakom uglu, muzika trešti, parkovi Sofije mirišu na svježe pokošenu travu. Pod motom „Europa pleše" grad organizira proslavu u centru, jednu od mnogih ovih dana. To je dio ugođaja uoči sastanka na vrhu Europske unije i Zapadnog Balkana koji počinje u četvrtak (17. svibnja). To je vrhunac bugarskog predsjedanja Unijom, a za premijera Bojka Borisova najveća moguća pozornica.

Za mnoge ljude u Bugarskoj u pitanju je još jedan šou njihovih političkih predstavnika uz mnogo glamura i mala konkretna očekivanja, barem kada je riječ o bugarskim problemima. No što se tiče napora Sofije da pogura države Zapadnog Balkana prema članstvu u EU-u, tu postoji podrška kako građana Bugarske, tako i Bruxellesa.

Podrška inicijativi Sofije

Bugarska je ovo polugodište u kojem predsjedava EU-om počela uz moto „Jedinstvo čini jakim" i tu se nije mislilo samo na poljuljanu koheziju država članica, već i na potrebu integracije susjedstva u EU. Čini se da se poruka probila do najvažnijih ušiju u Bruxellesu. Stupajući na dužnost šefa Europske komisije, Jean-Claude Juncker je 2014. proglasio svojevrsni embargo na proširenje EU-a u skorije vrijeme, a sada je upravo on taj koji pruža jaku podršku službenoj Sofiji.

U Strategiji za Zapadni Balkan je spomenuta 2025. godina kao termin mogućeg pristupanja Srbije i Crne Gore – doduše uz kasnije ograde da je riječ o orijentacijskom ili čak motivacijskom datumu. Crna Gora je otvorila 33, a Srbija 12 od 35 poglavlja. Pristupni pregovori s Makedonijom i Albanijom konačno će početi ovoga ljeta.

Građani Sofije s kojima su razgovarali novinari DW-a uglavnom pozdravljaju politiku Bugarske prema balkanskom susjedstvu. „Dosta smo se tijekom povijesti međusobno borili, vrijeme je da se ujedinimo i vučemo na istu stranu. Mislim da će Europi biti dobro ako na Balkanu vlada mir", kaže Petar Kremenski (33).

Borisov ima problem

S druge strane, bugarska Vlada je suočena s kritikama zbog prilika u vlastitoj zemlji. Istraživačka novinarka Katia Ilieva kaže da demonstrativna otvorenost prema europskoj ideji ne odgovara situaciji u zemlji. Reporteri bez granica, podsjeća, stavljaju Bugarsku tek na 111. mjesto prema slobodi medija. „Vladajući su slijepi i gluhi za ove kritike. Svi ovakvi samiti služe medijskoj kampanji u njihovom interesu", kritizira Ilieva u razgovoru za DW.

Predsjedanje EU-om je u velikoj mjeri odredilo ponašanje vlasti tijekom prethodnih mjeseci. Kada Bugarska završi svoj mandat 30. lipnja, kada se međunarodni gosti prorijede, a kamere globalnih medija presele drugdje, mnogi Bugari se nadaju da će se vlast konačno posvetiti domaćim problemima, od korupcije do siromaštva.

To bi moglo biti neugodno za Bojka Borisova. Njegova koalicija je u međusobnim svađama, gotovo svakodnevno traju prozivke Borisova i predsjednika Rumena Radeva, a oporbeni socijalisti traže ostavku Vlade. U Sofiji će narednih dana biti živo zbog europskog samita, a onda će doći vruće političko ljeto.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.