Bugarska na čelu EU-a: Zapadni Balkan u fokusu

Predsjedanje EU-om je za Bugarsku, bez sumnje, veliki izazov. Pregovori o Brexitu, diskusije o zajedničkoj izbjegličkoj i migrantskoj politici, priprema financijskog okvira za razdoblje od 2020. godine – samo su tri od brojnih teških zadataka.

No Sofija se potrudila pronaći i „svoju" temu koju će isticati tijekom šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom. U pitanju je europska budućnost Zapadnog Balkana gdje bi Bugarska mogla biti dragocjeni posrednik. Planira se čak i održavanje izvanrednog summita EU-a za 17. svibanj 2018. godine.

Njemački socijaldemokrat Gernot Erler, bivši državni tajnik u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova i predsjednik Njemačko-bugarskog foruma, za DW kaže: „Bugarska će se snažno založiti za Zapadni Balkan i za politiku proširenja i integracije. Za to ima dobre preduvjete kroz svoje bilateralne odnose u regiji."

Bivši predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering, neslužbeno glavni savjetnik bugarske vlade u svezi s njezinim predsjedanjem EU-om, međutim je oprezan. Prema njegovom mišljenju poruka bi trebala glasiti: „Ne možete brzo postati članice, morate se reformirati, morate suzbiti korupciju i uspostaviti vladavinu prava. Zauzvrat, u pojedinim oblastima, kao što su smanjenje roaminga ili pitanje digitalizacije, možda možete biti tretirani kao druge zemlje EU-a."

Više posrednik, manje vođa

Nadležna ministrica Liljana Pavlova predstavila je program predsjedanja, kako u bugarskom, tako i u Europskom parlamentu. Osim europske perspektive za Zapadni Balkan, Pavlova se fokusirala na budućnost mladih, koja je izravno povezana s budućim proračunom za 2020. godinu i Brexitom, kako je kazala. EU-perspektiva za Zapadni Balkan, zajednička europska obrambena politika i gospodarski rast, fokusiran na jedinstveno europsko digitalno tržište – tako izgleda nepotpuni spisak za bugarsko predsjedanje EU-om.

Pritom su se prioriteti, koji su bili postavljeni, značajno mijenjali. Prije svega zato što je bugarska vlada prvobitno istaknute ciljeve izmijenila nakon usuglašavanja s institucijama EU-a i s realnošću. U međuvremenu je Sofiji postalo jasno da će za vrijeme predsjedanja više imati ulogu koordiniranja nego vođenja. I da će se veliki problemi poput Brexita i izbjeglica rješavati posredovanjem Bugarske, a ne pod njezinim vodstvom.

Kada je riječ o migraciji, Sofija će pokušati otkloniti razlike između zapadne i istočne Europe i tražiti konsenzus prije nego što u srpnju 2018. predsjedanje preuzme Austrija, jer Beč se, kao što je poznato, zalaže za znatno strožu migrantsku politiku.

Kada je riječ o Brexitu, pregovarač EU-a Michel Barnier i bugarski premijer Bojko Borisov nadaju se da bi se za vrijeme bugarskog predsjedanja mogao postići veliki napredak. „Neophodni su veliki zajednički napori, pošto je odvajanje Velike Britanije od EU-a težak proces i zato što će u proračunu EU-a biti deset milijardi eura manje nego što ih je danas", naglašava Borisov. Barnier je ocijenio da je Bugarska dobro pripremljena za predsjedanje Europskom unijom i zahvalio se za bugarski angažman za nastavak pregovora o Brexitu.

Slabija strana predsjedanja EU-om

Zemlja koja je još uvijek pod monitoringom EU-a preuzima predsjedanje njome – za Johannu Deimel iz Društva za jugoistočnu Europu u Münchenu je to „novum". Posljednje izvješće o Bugarskoj u okviru Mehanizma zaštite i provjere je za nju „veoma alarmantno".

„Riječ je o izravnom napadu na neovisnost sudstva, potkopavanju neovisnosti sudaca, pa čak i protuustavnim zakonima." S obzirom na to, Bugarska ne može biti uzor, ocjenjuje Deimel za DW: „Ukoliko takvi elementarni deficiti postoje, kako onda motivirati zemlje Zapadnog Balkana na reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava, na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala?"

Deimel podsjeća i na veoma sumnjivu situaciju s medijima u Bugarskoj i zaključuje: „Je li Bugarska pravi predsjedatelj EU-a koji se bavi tim pitanjima i stavlja ih na dnevni red? Sumnjam u to."

Ipak proeuropska većina

Sumnje u sposobnost Bugarske da uspješno vodi EU iznose se i iz drugih razloga. U bugarskoj vladi zastupljeni su i ultranacionalisti iz saveza „Ujedinjeni patrioti". Za Daniela Kaddika iz Fondacije Friedrich-Nauman, koja je bliska njemačkim liberalima, to je problematično: „Poznati ksenofobi, nacionalisti i protekcionisti, postat će predsjednici raznih savjeta. Poput potpredsjednika vlade Valerija Simeonova, koji ne skriva mržnju prema manjinama, kada za Rome javno kaže da su 'divlji majmuni'."

Hans-Gert Pöttering ipak očekuje da će bugarskom premijeru Borisovu poći za rukom da disciplinira koalicijskog partnera „kako bi mogao nastaviti proeuropski kurs".

U tome se Borisov može osloniti na većinu stanovništva. Prema podacima agencije Gallup International, 62 posto Bugara vjeruje u EU, što je porast za 12 posto u odnosu na prosinac 2016. godine. Isto tako, 55 posto građana vjeruje da će Sofija uspješno obaviti predsjedanje EU-om. Bugari također vjeruju da će im predsjedanje donijeti i dodatni bonus za pristup Schengenu i eurozoni.

Stručnjaci ocjenjuju da pristup Schengenu nije sporan, dok je pristup eurozoni i dalje pod znakom pitanja. Bugarska se, doduše, može pohvaliti veoma dobrim ekonomskim napretkom, ali nema veliku podršku u eurozoni.