Bugarska između Rusije i NATO saveza

Kao članica NATO-a, Bugarska je odgovorna za 354 kilometara dugu istočnu granicu ovog vojnog saveza. Ta granica na Crnom moru nije ni 500 kilometara udaljena od Krima i direktno se naslanja na područje koje kontrolira ruska Crnomorska flota, kao i rusko zrakoplovstvo. Obveza Bugarske je i kontrola ruskih vojnih aktivnosti na Crnom moru. Međutim u Sofiji je na vlasti vlada u kojoj dominiraju socijalisti bliski Moskvi, koji pokušavaju pronaći pravu ravnotežu u odnosima s obje strane.

Simpatije prema Rusiji duboko su ukorijenjene i u bugarskom društvu. Povijesne i kulturne veze s Rusijom i naklonjenost toj zemlji u koliziji su sa strahom koji se širi po medijima da bi Bugarska lako mogla biti uvučena u vojne obračune na Crnom moru. A za jedan takav obračun zemlja nema kapaciteta. Zato se intenzivira javna rasprava o potencijalnim opasnostima pred kojima bi se Bugarska mogla naći.

Ruskim MiG-ovima za NATO protiv Rusije?

Na osnovu izvještaja bugarskog Ministarstva odbrane, koji je prenijela državna agencija BTA, bugarski ratni brodovi su prestari i ne odgovaraju suvremenim zahtjevima. General Sabi Sabev, još neko vrijeme vojni predstavnik Bugarske u glavnom stožeru NATO-a u Bruxellesu, otvoreno kritizira vojnu reformu u Bugarskoj. On smatra kako je zbog smanjenja broja vojnika, kao i financijskih sredstava, struktura vojske izmijenjena, oprema zastarjela a Bugarska tako nije u stanju ispuniti svoje obveze prema NATO-u na granici.

Bivši ministar obrane Bugarske i stručnjak za sigurnost, umirovljeni general Aniju Angelov, u razgovoru za Deutsche Welle ukazuje i na nedostatke u zrakoplovstvu. „Vojna flota bi samo uz ogromne napore mogle obraniti zračni prostor“, smatra Angelov. Prema njegovoj procjeni, ruski borbeni avioni MIG-21, koje posjeduje bugarsko zrakoplovstvo, samo su djelimice upotrebljivi.

Strahovi od prelijetanja

Činjenica da su bugarska flota kao i radarski sustav gotovo isključivo ruskog porijekla, u slučaju sukoba na Crnom moru to bi moglo ići na ruku Rusima, pribojavaju se bugarski mediji. Špekulira se da su ruske vojne snage u stanju da kontrolirati radarski sustav NATO saveza u Bugarskoj.

„Od početka godine, izviđački letovi ruskih aviona u crnomorskom području su sve učestaliji i naši zrakoplovi bi morali također biti u zraku kako bi kontrolirali ta prelijetanja“, objašnjava ministar odbrane Angel Naidenov. Prema njegovim riječima, prelijetanja ruskih aviona su gotovo svakodnevna. Što točno sa sobom nose ruski borbeni zrakoplovi Iljušin-20 i koje zadatke obavljaju, nije poznato. Mediji pretpostavljaju da se radi o špijuniranju bugarskih radarskih sustava.

„Nema opasnosti za NATO-članicu“

Usprkos svim crnim scenarijima i strahovanjima u javnosti, bivši ministar odbrane Todor Tagarev ne misli da postoji akutna opasnost za Bugarsku. Prema njegovom mišljenju, malo je vjerojatno da bi Rusija mogla napasti zemlju članicu NATO-a. „U slučaju da se to dogodi, automatski bi uslijedio zajednički odgovor svih članica NATO-a, što je određeno članom pet NATO-ugovora“, objašnjava Tagarev.

U Bugarskoj je krajem tjedna boravio i glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rassmusen. Bugarski ministar odbrane Angel Naidenov tu posjetu je ocijenio kao „važan signal u kontekstu rusko-ukrajinske krize, sigurnosne situacije na Crnom moru, kao i istočne granice NATO-a.“ Njegov prethodnik Aniju Angelov smatra da bi tu posjetu Bugarska morala iskoristiti.

„Jedino što bi u trenutnoj situaciji morali da uradimo, jeste da na osnovu člana četiri NATO-ugovora, zatražimo konsultacije sa vrhom Saveza koji bi trebalo informirati da nismo u potpunosti u stanju da sa svojim borbenim avionima kontroliramo letove ruskih vojnih zrakoplova preko Crnog mora. Dakle, od NATO-a nam je potrebna dodatna pomoć.“

NATO demonstrira nazočnost

Angelov je jedan od onih koji smatraju da realna opasnost za Bugarsku postoji. Od nadležnih organa u zemlji on zahtijeva hitne mjere za povećanje sigurnosti Bugarske. „Nacionalnom stožeru za sigurnost moralo bi biti jasno da je opasnost velika. Ukoliko Bugarska zaista želi ispuniti svoje obveze prema NATO-u sada bi trebalo učiniti sve što je moguće, jer situacija nije nimalo bezazlena.“ Bivši političar priželjkuje više odlučnosti od strane Europske unije i NATO-a prema Rusiji, jer, kako kaže: „U Moskvi sve odluke donosi jedan čovjek. Ukoliko poslije aneksije Krima odluči otići korak dalje, u Rusiji ga nitko neće moći zaustaviti“, kaže general u rezervi.

SAD i NATO već pojačavaju nazočnost u crnomorskoj regiji. U međuvremenu, Washington je poslao još jedan ratni brod u Crno more. Riječ je o razaraču „USS Donald Cook“, priopćeno je u Pentagonu. Time američka vojska, nakon ruske aneksije Krima, želi odaslati signal podrške istočnoevropskoj članici NATO-a. Prošlog mjeseca Washington je već u Crnom moru privremeno stacionirao razarač „USS Truxtun“. Istodobno, SAD šalju i borbene zrakoplove F-16 u Rumunjsku, za vojnu vježbu NATO-a u crnomorskoj regiji, koja je u planu tijekom ovog mjeseca. Od prije nekoliko tjedana, iznad Rumunjske i Poljske kruže i NATO-ovi zrakoplovi - radari tipa „Awacs“.