Dodatne mjere protiv Moskve

Proljetni Savjet Europske unije tradicionalno je posvećen ekonomiji. Iako se europska ekonomija nalazi u početnoj, krhkoj fazi oporavka, i iako su europski lideri najavili da će razmotriti situaciju u prvom semestru i usaglasiti slijedeće korake s ciljem gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mesta, ovoga puta pažnja je s unutarnje-ekonomskih pitanja, koja su posljednjih godina bila prioritet EU, okrenuta prema vanjskoj politici. U Bruxellesu se, ali i u široj međunarodnoj zajednici, s velikom pažnjom očekuje europski odgovor na rusku aneksiju Krima.

Lideri 28 zemalja-članica danas će, drugi put u dva tjedna usaglašavati zajednički stav povodom krize u Ukrajini i odnosa s Moskvom. Zemlje članice suglasne su oko toga da krimski referendum i pripajanje Krima Ruskoj Federaciji smatraju nelegalnim činom. Zbog eskalacije situacije u Ukrajini, podrivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, razmještanja dodatnih vojnih snaga na Krimu i nepostojanja direktnog dijaloga između Moskve i Kijeva, Europska unija već je sprovela dvije od tri predviđene faze sankcija prema Rusiji.

Prije dva tjedna, na kriznom samitu europskih lidera, suspedirani su razgovori o viznoj liberalizaciji i sveobuhvatnijoj suradnji s Ruskom Federacijom. Početkom ovog tjedna, usvojene su dodatne mjere, koje podrazumjevaju zabranu putovanja u EU i zamrzavanje imovine za 21 krimskog i ruskog zastupnika koji su se našli na „evropskoj crnoj listi“ odgovornih za pripreme za odvajanje Krima od Ukrajine i pripajanje Rusiji. Treća faza sankcija, koja bi obuhvatila i široke ekonomske mjere, predviđena je ukoliko Ruska Federacija nastavi destabilizirati prilike u Ukrajini.

Iako je u međuvremenu došlo do aneksije Krima, diplomatski izvori u Bruxellesu ne očekuju da bi na današnjem samitu EU mogla učiniti i taj treći korak. Umesto toga, kao nova europska mjera moglo bi doći do širenja popisa osoba kojima Unija zabranjuje ulazak na svoj teritorij i zamrzava imovinu. Do sada na „europskoj crnoj listi“ nije se našao nitko iz najužeg kruga Putinovih suradnika. Bruxelles je to opravdavao stavom da „sankcije nisu same po sebi cilj“ i da „politički kanali moraju biti otvoreni“ zbog deeskalacije krize.

Preispitivanje europske energetske politike

I dok se među zemljama-članicama špekulira novim imenima koja bi mogla biti pogođena europskim sankcijama, a među njima, osim ruskih političkih i vojnih službenika, spominju se i neki od oligarha i čelnih ljudi ruskih energetskih poduzeća, u Europskoj uniji svode se i računi koliki bi bili gubitci u slučaju ekonomskih mjera. Tu se osim 335 milijarde eura, koliko je 2012. iznosila ukupna bilateralna trgovinska razmjena EU-a i Ruske Federacije, navodi i ništa manje značajna energetska ovisnost Europe od ruskog plinskog i naftnog sektora.

Da okolnosti za jedinstveni europski odgovor Moskvi budu još složenije, govori i činjenica da postoje zemlje-članice, kao što je Velika Britanija, koja koristi vrlo malo ruskih energenata, dok su Bugarska, Litva, Finska gotovo u potpunosti ovisne od ruskog plina.

Europski lideri bi tijekom sastanka u Bruxellesu zato trebali razmotriti načine kako doći do domaćih izvora energenata, preko obnovljivih izvora i plinskih škriljaca, i tako smanjiti ovisnost od Rusije. U cilju podrške Ukrajini europski lideri već su obećali pomoć upravo energetskom sektoru. Na Savjetu EU-a trebala bi biti odobrena i milijarda eura „hitne pomoći“ za stabilizaciju poljuljane ukrajinske ekonomije. U pitanju je dio europskog paketa od 11 milijardi eura koji bi u slijedećih nekoliko godina trebao pomoći procesu reformi u Ukrajini.

Osim već donesene odluke o ukidanju carina na robu koja iz Ukrajine stiže u EU, lideri europske dvadesetosmorice će drugog dana samita (21.3.) u Bruxellesu potpisati i politički dio sporazuma o Političkoj asocijaciji i ekonomskoj integraciji s prijelaznom vladom u Kijevu.