Bugarska gradi ogradu protiv izbjeglica

"Izbjeglica" je pojam na koji u međuvremenu u Bugarskoj mnogi reagiraju osjetljivo. Posljednjih mjeseci u maloj balkanskoj zemlji utočište je potražilo preko 10.000 izbjeglica, pretežno iz Sirije ali i iz afričkih zemalja. Mnogi Bugari na ovakav razvoj događaja prate sa zabrinutošću, kod nekih se javlja i strah. To je prije svega reakcija jednog društva koje dosad nije imalo kontakata s onima koji traže utočište.

Izbjeglice kao destabilizirajući faktor?

I Bugarske vlasti su nedorasle ovom novonastalom problemu. Dosad je zbrinuto tek oko 4.000 izbjeglica. Država se žali da nema dovoljno sredstava za zbrinjavanje većeg broja. U isto vrijeme raste pritisak javnosti. Mediji govore o tomu da su izbjeglice veliki dodatni pritisak za zemlju koja je ionako oslabljena višemjesečnim prosvjedima uperenim protiv vlade u Sofiji. Demografski instituti bilježe porast netrpeljivosti prema strancima, stanovništvo strahuje od porasta kriminaliteta. Slučaj kada je nedavno jedan potražitelj političkog azila prilikom pljačke nožem ozlijedio jednu prodavačicu, dodatno je dolio ulje na vatru. Mediji pišu o izbjeglicama koje u samoposluživanjima kradu hranu. "Iako se radi o pojedinačnim slučajevima, vlasti nisu u stanju smiriti stanovništvo ciljanim mjerama", kaže sociolog Svetozar Tomova. Bugarski nacionalisti i ksenofobi čekaju svoj trenutak. Početkom studenog stotine sljedbenika nacionalističkih stranaka šireći netrpeljivost prema izbjeglicama iz Sirije i ostalih kriznih područja. Šef EU kritične stranke Ataka obećao je da će o pitanju izbjeglica posvetio raspravu u nacionalnom parlamentu nakon čega mu je naglo porasla popularnost.

Ogradom protiv izbjeglica

Bugarske vlasti su reagirale mjerama koje idu isključivo na štetu izbjeglica i donijela mjere kojima se omogućava da se oni koji se u Bugarskoj zadržavaju ilegalno mogu brže protjerati. No posebna pozornost se poklanja da mjerama koje bi spriječile izbjeglice da uopće uđu u Bugarsku. Na granici prema Turskoj dovršava se gradnja jedne 37 kilometara dugačke i tri metra visoke ograde. Povjerenik Europske komisije za ljudska prava Nils Muiznieks je već kritizirao ovu mjeru bugarskih vlasti. "Bugarska je potpisnica UN-ove konvencije o izbjeglicama i ne smije samo tako zatvoriti svoje granice", jasan je povjerenik. Bugarska je odvratila tvrdnjom da svaka članica Europske unije ima legitimno pravo zaštititi svoje granice. Bugarski doministar unutarnjih poslova Vasil Marinov je istodobno relativizirao ulogu granične ograde. On je izjavio kako cilj ograde nije spriječiti ulazak izbjeglica u zemlju nego ih preusmjeriti na službeni granični prijelaz Svilengrad. Ured Europske komisije za humanitarnu i pomoć u slučaju katastrofa, na čijem čelu se nalazi Bugarka Kristalina Georgieva, smatra da je gradnja ograde opravdana ako joj je zaista cilj da izbjeglice što brže dođu do svog statusa. No u slučaju da joj je jedini cilj sprečavanje dolaska izbjeglica tada bi se moglo dogoditi da u Bugarskoj nastane "nova Lampeduza" s masama koje preko Crnog mora pokušavaju doći do Europske unije.

Povjerenica Georgieva priopćila je kako je Bugarska dosad primila direktnu financijsku pomoć nekoliko zemalja članica a planirana su i sredstva iz programa FRONTEX za zaštitu vanjskih granica Europske unije. Bruxelles je u Bugarsku poslao i stotine stručnjaka koji rade na obradi zahtjeva za političkim azilom, Crveni križ je pokrenuo i akciju za zdravstveno zbrinjavanje izbjeglica. Jer, usprkos svim ogradama i mjerama za zatvaranje granica: svakog dana se u Bugarskoj prijavi stotinjak novih izbjeglica.