"Bolje i zakašnjela presuda nego nekažnjivost"

Sedam godina nakon što je uhićen i više od 20 godina od podizanja optužnice za najteže ratne zločine počinjene u Europi od Drugog svjetskog rata, Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, suci Haškog tribunala će u četvrtak 24. ožujka izreći presudu (od 14 sati).

Optužen je 1995. godine za genocid i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u ratu u BiH od 1992. do 1995. Na prvom mjestu je masakr više od 8.000 ljudi u Srebrenici, što je i Međunarodni sud pravde i Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) već označio kao genocid. Tužitelji su kao genocid označili i etničko čišćenje na širem području Bosne i Hercegovine, koje je planirao Radovan Karadžić s generalom Ratkom Mladićem i bivšim srbijanskim i jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Zločini koje su počinili, prema optužnici, imali su kao cilj stvaranje etnički čiste srpske države na tlu Bosne i Hercegovine.

Trinaest godina bjegunac

Nakon podizanja optužnice Karadžić je trinaest godina bio najtraženiji bjegunac u Europi. Uhićen je u srpnju 2008. u Beogradu, gdje je boravio pod lažnim identitetom i s izmijenjenim fizičkim izgledom.

Poslije Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Jugoslavije i Srbije, koji je umro u pritvoru 2006. godine, Karadžić je najviši politički vođa kojem je suđeno pred Haškim tribunalom.

Suđenje, koje je počelo u listopadu 2009., trajalo je s prekidima 497 dana. Dokazni postupci tužilaštva i obrane, na kojima je saslušano 586 svjedoka, završeni su u listopadu 2014. godine.

"Za žaljenje je što su žrtve morale čekati 2016. da bi se izrekla presuda Karadžiću, protiv kojeg je optužnica podignuta još 1995. godine", rekla je za Deutsche Welle Florence Hartmann, dugogodišnja glasnogovornica glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle del Ponte.

"Ipak, bolja je i presuda sa zakašnjenjem, nego nekažnjivost na koju je Karadžić računao kad se krio pod maskom doktora Dabića", ocijenila je Hartmann i naglasila: "Uz osuđujuću presudu i izricanje kazne – koja bi, s obzirom na godine optuženog, trebala u svakom slučaju značiti doživotni zatvor – haški suci bi morali 24. ožujka dati odgovor na niz neriješenih pitanja. Jedno od ključnih je hoće li se zločini počinjeni 1992. godine u cilju trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva s teritorija koje su srpski nacionalisti namjeravali odcijepiti od Bosne i Hercegovine, kvalificirati kao genocid ili kao zločini protiv čovječnosti."

Ključna pitanja suđenja Karadžiću

"Tužiteljstvo smatra da je izvelo dovoljno dokaza o namjerama da se počini genocid u razdoblju od 31. ožujka do 31. prosinca 1992. godine. Međutim, Raspravno vijeće, koje će izreći kaznu, ocijenilo je uoči početka dokaznog postupka Karadžićeve obrane, da ti dokazi nisu dovoljni da se optuženik osudi."

"Manje je sumnje u to da će Karadžić biti osuđen za genocid u Srebrenici, ali je i u ovom trenutku otvoreno pitanje kako će suci definirati njegovu ulogu u formiranju namjere da se počini genocid. Svi haški optuženici koji su do sada osuđeni po optužbama za Srebrenicu kvalificirani su kao pomagači genocida. Suštinsko pitanje ovog suđenja jest je li Karadžić jedan od tvoraca genocidne namjere."

"Suci će se morati izjasniti i o tome je li namjera da se pobiju svi muškarci iz Srebrenice stvorena prije pada enklave. U dosadašnjim presudama ili je tvrđeno bez neospornih dokaza da je ta namjera nastala nakon pada enklave (suđenje Krstiću) ili je to pitanje ostavljeno bez odgovora (suđenje Popoviću i ostalima). U završnom činu suđenja Karadžiću suci više nemaju prostora za "diplomatsko" izbjegavanje tog pitanja, jer je tužilaštvo predočilo dokaze da se o genocidu raspravljalo prije pada srebreničke enklave."

"Ti dokazi bi trebali pobiti i sve teze po kojima se nije mogao predvidjeti pad Srebrenice niti genocid jer je tek na kraju ofenzive u srpnju 1995. Vojska Republike Srpske (VRS) odlučila ući u grad pod zaštitom Ujedinjenih naroda, a Mladić naredio da se svi muškarci pobiju."

Uloga Srbije i Beograda

U razgovoru za DW Florence Hartmann je istakla da je izricanje presude od izuzetnog značenja i za utvrđivanje uloge Srbije i Beograda u ratu u BiH.

"Kao bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba (VRS), Karadžić se tereti da je zajedno s drugim članovima rukovodstva Srbije i bosanskih Srba sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata iz općina u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1992. do 1995. U tužbi su iz Srbije spomenuti Milošević, Stanišić, Simatović i Šešelj. Do sada nijedna presuda Haškog tribunala nije potvrdila sudjelovanje vodstva Srbije u zločinima u Bosni i Hercegovini. Zato je taj dio presude povijesno izuzetno značajan, a treba ga sagledati i u kontekstu s presudom Šešelju koja se izriče sedam dana poslije presude Karadžiću, kao i ponavljanja suđenja Stanišiću i Simatoviću", rekla je Hartmann za DW.

Prije godinu i pol dana tužitelji su u završnim argumentima istakli da su dokazali da je Karadžić kriv po svih 11 točaka optužnice. Glavne su Srebrenica 1995., etničko čišćenje velikih dijelova BiH, koje je u sedam općina imalo razmjere genocida, opsadno teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

"Doživotni zatvor je jedina primjerena kazna", rekao je tužitelj Alan Tieger na kraju suđenja. "Pod Karadžićevim zapovjedništvom njegovi podčinjeni su protjerali, ubili i mučili stotine tisuća muslimana i Hrvata. On je odgovoran za sve tragedije u ratu u Bosni i Hercegovini."

U svojoj završnoj riječi Karadžić je rekao da ne sumnja u to da će biti oslobođen, a za sebe je izjavio da je "prijatelj muslimana". "Činio sam sve što je bilo ljudski moguće da se izbjegne rat i smanje patnje ljudi."

Ogromno zanimanje za izricanje presude

U četvrtak (24.3.) ćemo čuti kojim argumentima je Raspravno vijeće, kojem predsjeda korejski sudac O-Gon Kwon, dalo prevagu. Zanimanje za izricanje presude izuzetno je veliko. Prema priopćenju Tribunala, akreditirano je 200 novinara, a dolazak je najavilo više od 150 žrtava iz Bosne i Hercegovine. Izricanju presude prisustvovat će diplomati i dužnosnici iz pedesetak zemalja, te oko stotinu akademika, stručnjaka i znanstvenih istraživača.