Bila je to 2010: Kišobran za euro

U siječnju 2010. malo tko je razumio ozbiljnost situacije. Kad se početkom godine slutilo da bi Grčka mogla postati nelikvidna i da neće biti u stanju otplaćivati svoje dugove, povjerenik EU-a za zajedničku valutu Olli Rehn je smirivao duhove: "Ako do toga i dođe, pronaći ćemo način da osiguramo stabilnost eurozone." Time je razotkriven i temeljni problem - ukoliko probleme ima samo jedna zemlja, to utječe i na sve ostale.

Podijeljena mišljenja u Vladi u Berlinu

Rehnovo obećanje ipak nije prihvaćeno svuda sa oduševljenjem. Njemački šef diplomacije Guido Westerwelle krajem travnja je još uvijek odbacivao mogućnost financijske pomoći Grčkoj. "Onaj tko prerano iznese novac u izlog, taj će uvidjeti da Grčka neće dovesti u red svoje financije uz disciplinu koja je sada nužna." Nekoliko dana kasnije, početkom svibnja, ipak je usvojen paket pomoći za Grčku. Vlada se u Ateni zauzvrat morala obavezati na stroge mjere štednje. O oprečnim mišljenima unutar Njemačke vlade govori i izjava ministra financija Wolfganga Schäublea: "Svi Europljani moraju braniti stabilnost cijele eurozone. To je naš zadatak. Što ga bolje odradimo, to bolje za Europu i za Nijemce."

Što spada pod "kišobran za stabilnost eura"

Mnogi su upozoravali kako se kriza neće zaustaviti samo na Grčkoj. Jedan od njih je bio i Frank Engel iz Narodne partije Luksemburga, inače član Europskog parlamenta: "Ono što se danas događa u Grčkoj, sutra bi moglo pogoditi Portugal, a preksutra Španjolsku. A ako to zahvati Španjolsku, onda će se u krizi naći cijela Europa, jer ona nema sredstva kojima bi spasila Španjolsku." U Bruxellesu je izbila neka vrsta panike. Samo tjedan dana nakon paketa pomoći za Grčku, usvojen je "kišobran za stabilnost eura". Zajedno s MMF-om, zemlje EU-a su ustanovile fond od 750 milijardi eura. Istovremeno su se sve vlade obvezale na mjere štednje i na veću disciplinu u trošenju proračunskih sredstava. Pier Carlo Padoan, jedan od financijskih stručnjaka organizacije OECD, bio je zadovoljan što je korištenje sredstava iz spomenutog fonda bilo povezano sa strogim uvijetima: "Disciplina u trošenju proračunskih sredstava, dovest će i do smanjenja špekulacija na burzama", smatra on.

Razvodnjavanje sankcija

Ipak, uvijeti su jedno, a sankcije drugo. Njemačka kancelarka Angela Merkel je na susretu s Nicolasom Sarkozyjem u Deauvilleu izašla u susret francuskom predsjedniku i odustala od automatskog uvođenja sankcija državama koje prekrše sporazume o proračunskoj disciplini. Sankcije za takve države su inače bile jedan od glavnih prijedloga Europske komisije. Guy Verhosstadt, predsjednik kluba liberala u Europskom parlamentu je bio razočaran: "Nijemci su deset mjeseci tražili oštre sankcije protiv onih koji se ogriješe o sporazume, a sad su učinili potpuno suprotnu stvar."

Na sljedećoj stranici: Panika u Bruxellesu

Panika u Bruxellesu

Situacija se malo smirila. Klaus Regling, šef takozvanog "kriznog fonda za euro" u listopadu je imao izjavu koju bi sigurno najradije zaboravio: "Mislim da neće biti potrebe da se koriste sredstva iz ovog fonda, te da više ni jedna članica EU-a neće biti u prilici zatražiti finansijsku pomoć." U studenom je ova izjava opovrgnuta. Irska je potražila utočište ispod "kišobrana za euro". Već sad se širi strah zbog mogućnosti da isto učini i Portugal, a potom i Španjolska.

Zadnje sredstvo

Šefovi vlada i država su na susretu na vrhu u prosincu ipak odbacili prijedloge o povećanju sredstava u kriznom fondu. Oni su samo izrazili uvjerenje da će sadašnji fond biti dovoljan. Kancelarka Merkel se pobrinula za to da se za sad odbaci i ideja o zajedničkim europskim obveznicama. Trajni mehanizam za djelovanje u ovakvim krizama, koji će biti uveden 2013., na prijedlog Njemačke će biti uistinu zadnje sredstvo koje bi trebalo koristiti. Umjesto toga, države euro-zone planiraju uskladiti svoje gospodarske politike. To je dugoročni projekt s neizvjesnim rezultatom.

Nada umire posljednja

Na kraju godine tako ostaje nada da će tržišta vrijednosnim papirima biti umirena nakon ovakvih mjera i zaključaka. U takvom raspoloženju su barem kancelarka Merkel i glasnogovornik Vlade u Berlinu Stefan Seibert okončali susret na vrhu u Bruxellesu. "Sretan Božić", kancelarke Merkel, Seibert je dopunio rečenicom: "I malo mira u Europi." Kriza zajedničke valute zatekla je EU početkom ove godine prilično nespremnu. U usporedbi s tadaünjim stanjem, stvari danas stoje puno bolje. Ali još uvijek u zraku visi pitanje hoće li poduzete mjere biti dovoljno dobre i hoće li dovoljno brzo biti provedene.

Autori: Christoph Hasselbach/ Azer Slanjankić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak