BiH - čija su briga vraćeni migranti?
17. travnja 2023
„Nemojte nam držati lekcije o humanosti. Ako ste tako humani napravite centre kod sebe, a mi ćemo im omogućiti da čim uđu u BiH, najčistijim vlakovima i autobusima dođu do vas“, rekao je 2020., u jeku najveće migrantske krize, tadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, nakon sastanka s predstavnicima vlasti Republike Srpske u Banja Luci.
Šaljući poruku Bruxellesu o sve većim pritiscima da se otvore prihvatni centri, Radončić je upozorio da BiH nema novca da primi toliki broj ljudi kojima je jedini cilj EU a ne BiH.
„Zemlje EU su se do sada ponašale tako kako su se ponašale, vjerojatno i krivnjom domaćih vlasti jer im nitko nije imao hrabrosti reći to u lice“, poručio je tada prvi čovjek ministarstva sigurnosti, na čije mjesto je ubrzo došao Selmo Cikotić, a sigurnosni resor nakon izbora u listopadu 2022. preuzeo Nenad Nešić.
Isti stavovi
Od tada do danas je nekoliko migrantskih valova zapljusnulo BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu koji je i danas najfrekventnije odredište za migrante koji se preko Srbije i BiH žele domoći Hrvatske i EU. Vlast USK tražila je da se taj teret prebaci ravnomjerno na cijelu državu ali to za Republiku Srpsku nije bilo prihvatljivo.
„Imamo jasne politike i oko migranata. Kada smo tražili da se kaže da ne može niti jedan migrant ući u Bosnu i Hercegovinu, a onaj koji uđe da će istog trenutka biti deportiran i kada smo to predlagali, oni su glumili neke humanitarce. Eto vam, sad se bavite tim pitanjem humanitarnog karaktera. Mi u Republici Srpskoj nećemo raditi kampove za migrante“, kategoričan je bio Dodik tijekom migrantskog vala 2021. godine i sve jačih zahtjeva iz Bruxellesa da se migrantska kriza ublaži ravnomjernom raspodjelom u BiH.
Ništa se od tada nije promijenilo po pitanju smještaja migranata u BiH, za što je osigurano nekoliko prihvatnih centara na teritoriju Federacije BiH. Sve je financirano uglavnom novcem iz EU a nekoliko divljih kampova u Unsko-sanskom kantonu je zatvoreno. Trenutno je u BiH oko 2.600 migranata a pola od toga je izvan prihvatnih centara. Broj migranata se povećava svakim danom a razlog je početak primjene sporazuma o readmisiji BiH i Hrvatske, zbog kojeg ova zemlja vraća migrante u zemlje iz kojih su stigli.
Prije pola godine iz Bruxellesa je stigla najava o gradnji pritvorskih objekata, koje je najavio europski povjerenik za proširenje EU Oliver Varhely.
„Najavljujem još jedan pilot projekt od 500 tisuća eura za kamp Lipa. Moramo držati naše pritvorske objekte u Lipi i regiji pod kontrolom, što znači da lažni azilanti moraju biti zadržani dok se ne vrate u svoje zemlje porijekla“, rekao je tada Varhely.
Selektivna readmisija
„Neće biti nikakvog detencijskog centra nego samo prostor za privremeni smještaj. Do tri dana za maksimalno 12 osoba, za osobe koje su problematične će nakon toga biti premješteni u Lukavicu u Istočnom Sarajevu“, rekao je Sattler tijekom sastanka s predstavnicima vlasti u USK održanog 13. aprila.
Premijer ovog kantona Mustafa Ružnić, rekao je da je zbog zaštite građana morao otvorenim pismom tražiti reakciju nadležnih.
„Ono na čemu ću insistirati je da se sporazum o readamisiji poštuje i s Republikom Srbijom, odnosno da se migranti koji su u BiH došli iz Srbije tamo i vrate. Uz to, tražim da se migranti koji se iz Hrvatske vraćaju u BiH ravnomjerno raspoređuju u svih sedam privremenih prihvatnih centara u BiH“, rekao je Ružnić.
U najvećem jeku migrantske krize u BiH špekuliralo se o tome kako postoji dogovor između vlasti Srbije i Republike Srpske da se migranti puštaju na istočnoj granici kako bi se rasteretio pritisak u Srbiji, a migranti dalje prebacivali s područja RS-a u neki od kantona u Federaciji. S druge strane, iako potpisan prije nekoliko godina, sporazum o readmisiji BiH i Srbije se gotovo ne sprovodi jer je za prva tri mjeseca ove godine u Srbiju vraćeno tek 20 migranata. Ranije je rečeno da je granica BiH porozna jer nema dovoljno pripadnika Granične policije BiH, zbog čega je MUP RS u nekoliko navrata slao svoju policiju na granicu.
Najavljeni razgovori
„Oko stotinu naših policajaca djeluje zajedno s Graničnom policijom na zaštiti granice", rekao je tada ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač. U tom razdoblju Republika Srpska je blokirala odluku kojom se daje suglasnost za raspoređivanje snaga Frontexa na granici Hrvatske i BiH. To bi štitilo samo vanjske granice EU, što za Banja Luku nije bilo prihvatljivo.
Službeni plan o otvaranju nekoliko prihvatnih centara u RS odbijen je u Vijeću ministara BiH, protivljenjem upravo predstavnika ovog entiteta. Takva politika na snazi je i danas.
Najviše migranata u BiH dolazi iz Afganistana i Maroka, zatim Kube, Burundija, Konga, Pakistana, Bangladeša, Iraka, Kameruna i Nepala. Neki od njih stižu iz Srbije s kojom države iz kojih dolaze imaju bezvizni režim. Iz Službe za poslove sa strancima BiH potvrdili su u više navrata da se readmisija migranata sa Srbijom „realizira uz poteškoće", zbog čega se već mjesecima najavljuju razgovori s vlastima u Beogradu, kako bi se osiguralo da svi oni koje Hrvatska vrati u BiH i koji ne ispunjavaju uvjete za azil, budu brzo vraćeni u zemlje porijekla.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu