Vraćanje migranata iz Hrvatske u BiH: zakonski push-back

Nakon višemjesečne mirne situacije i trendova koji su ukazivali na smirivanje situacije na Balkanskoj ruti, iz Unsko-sanskog kantona stižu nova upozorenja. Zbog povećanog priljeva migranata koje Hrvatska vraća u BiH na temelju Sporazuma o readmisiji s BiH, u ovaj kanton je u samo nekoliko dana vraćeno preko 500 migranata.

„Hrvatska sa svog teritorija migrante vraća u BiH navodno na temelju međudržavnog sporazuma o readmisiji“, upozorio je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić u otvorenom pismu čelnim ljudima sigurnosnih ustanova i institucija koje se bave ovim pitanjem. Zbog tog upozorenja ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je posjetio migrantski kamp Lipa kod Bihaća, gdje se, kako kaže, uvjerio da problema, kakvi su nekada bili, nema.

Pritvor, zatvor, detencijski centar

„Poručujemo svim građanima kantona da ćemo sa svim institucijama stajati uz institucije vlade i grada Bihaća i svih ostalih općina“, rekao je Konaković, uvjeravajući da se scenarij s migrantskom krizom od prije tri godine neće ponoviti.

Ipak, Bruxelles nije čekao pa je za svaki slučaj pokrenuta sigurnosna klauzula - izgradnjom još jednog odjela u kampu Lipa, koji bi trebao poslužiti kao privremeni pritvor s trajanjem do 72 sata.

„U Lipi je u tajnosti otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica gdje se trebaju smještati migranti kojima se zabranjuje kretanje“, poručio je Ružnić državnim vlastima i rekao da je sve rađeno bez znanja lokalnih vlasti. Inače, centri za detenciju nisu novost i služe za zadržavanje osoba za koja je potrebno izvršiti dodane sigurnosne provjere ili su već u prekršaju, odakle čekaju izručenje u prihvatni centar u Sarajevo ili na deportaciju u matičnu zemlju. Lokalne vlasti kažu da ih nitko o tome nije informirao.

"Gospodo, vaša je nadležnost i obveza da radite svoj dobro plaćeni posao, a ne da vašim neradom doprinosite sigurnosnom riziku u ovom dijelu BiH“, kategoričan je Ružnić.

Iz Delegacije EU-a u BiH priopćili su da će objekt kapaciteta za 12 osoba osigurati visoke standarde za one koji bi tu trebali biti zadržani najdulje do 72 sati.

Nešto se zna, nešto ne

„U skladu s međunarodnim normama na području migracija, novoizgrađeni objekt će služiti da se osigura efikasna i humana politika povratka za one koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu“, rečeno je u Delegaciji EU-a u BiH.

„Znam da se to sve radi na temelju europske pomoći i da je to odobreno u prethodnom Vijeću ministara. Otkad se ja nalazim na njegovom čelu, mi nismo dali nikakvo odobrenje za gradnju tog centra“, poručuje ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, podsjećajući da BiH s Hrvatskom ima potpisane međunarodne sporazume koji se moraju poštovati.

Dok Nešić tvrdi da je svaka od 12 pritvorskih jedinica u kampu Lipa prazna, iz Međunarodnog centra za razvoj migracijske politike (ICPMD) potvrdili su medijima u BiH da oni imaju svoj „doprinos u izgradnji objekata za privremeno zadržavanje".

Bruxelles osigurao novac prije pola godine

Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je tijekom posjeta BiH u studenome prošle godine četiri točke pomoći prije dobivanja kandidatskog statusa BiH. Posljednja točka se odnosila na Lipu i detencijske centre koji tada nisu bili „u igri".

„Na kraju – danas najavljujem još jedan pilot projekt od 500 tisuća eura za kamp Lipa. Moramo držati naše pritvorske objekte u Lipi i regiji pod kontrolom, što znači da lažni azilanti moraju biti zadržani dok se ne vrate u svoje zemlje porijekla“, rekao je tada Varhelyi, što su mnogi shvatili samo kao još jednu redovnu pomoć za kamp Lipa.

Vlast Unsko-sanskog kantona poručuje kako neće dozvoliti da ovaj kanton ponovo postane parking za migrante i da na ovom području boravi više tisuća takvih ljudi. Kontrola nad ovim pitanjem bi mogla biti uspostavljena ukoliko bi se sporazumi o readmisiji primjenjivali i s ostalim zemljama u regiji poput Srbije ali je to, kako sada izgleda, slučaj samo s Hrvatskom i BiH.

Inače, readmisija je dobrovoljan ili prisilan povratak osoba koje neosnovano borave na teritoriju neke države u njihove zemlje porijekla. U većini slučajeva radi se o odbijenim tražiteljima azila. Nevladine organizacije, koje se bave ovim pitanjem u BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu, tvrde da se u slučaju vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH radi zapravo o standardnom policijskom push-back scenariju koji se sada samo podvodi pod zakonski okvir readmisije. Zbog toga i premijer USK Mustafa Ružnić traži odgovor od državnih institucija.

„U obvezi ste da nas upoznate s informacijama o tome provodite li sporazume o readmisiji sa Srbijom i Crnom Gorom, jer nisu migranti koje masovno vraćaju iz Hrvatske porijeklom iz Unsko-sanskog kantona, pa da ih isključivo smještate u Lipu, koji nema kapacitete za već sad veliki priljev ljudi, pa je sve više migranata na ulicama Bihaća“, pita Ružnić koji je ostao bez konkretnog odgovora nadležnih.

Dvije politike unutar BiH koče readmisiju

BiH i Srbija, zemlja iz koje dolazi najveći broj migranata, potpisale su Sporazum readmisji 2013. godine. Podataka o ukupnom broju osoba koje su vraćene iz BiH nema, jer se ovaj institut nije koristio u posljednjih nekoliko godina. Jedan od razloga je što se unutar BiH vode dvije migrantske politike – entiteta Federacije BiH, gdje su smješteni svi prihvatni centri, i ona u entitetu Republici Srpskoj, odakle se godinama migranti provode u USK odmah po ulasku na teritorij ovog entiteta. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, BiH je u prva tri mjeseca prihvatila 686 osoba iz Hrvatske, dok je u Srbiju iz BiH upućeno 20 migranata.

„BiH ima slične ugovore i s drugim državama. Zbog toga je važno da se u BiH stvore jedno zajedničko mišljenje i stav u smislu suradnje s EU-om i zemljama okruženja kako bismo mogli zajednički djelovati na temelju readmisije“, kaže stručnjak za sigurnost Safet Mušić.

U BiH trenutno boravi nešto više od 2.600 migranata, od čega ih je manje od polovice u prihvatnim centrima u Sarajevu i Bihaću. Kantonalne vlasti strahuju da bi upravo zbog rasta broja ulazaka iz Hrvatske, ali i velikog broja migranata koji borave izvan prihvatnih centara, moglo doći do ponavljanja scenarija s migrantskom krizom od prije tri godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu