BiH: političke prepreke za osuđene ratne zločince

Oko 70 osoba osuđenih za ratni zločin pred Sudom BiH odslužilo je kazne, a preko 40 onih koje je osudio Haški sud izašlo je iz zatvora. Uglavnom se radi o prijevremenom puštanju na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne, ali i nakon vremena provedenog u pritvoru tokom suđenja. Neke od njih i danas veličaju, a dio ih obavlja javne dužnosti, kandidira se na izborima ili su im dodijeljena najviša odlikovanja.

U listopadu 2016. godine Organizacijski odbor pri Narodnoj skupštini Republike Srpske je povodom 25 godina postojanja i rada NSRS dodijelio posebne povelje i priznanja brojnim institucijama, organizacijama i pojedincima. Među nagrađenima su bili i svi bivši predsjednici Narodne skupštine i članovi prvog Predsjedništva RS-a, uključujući i Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljanu Plavšić, koji su osuđeni pred Haškim sudom za ratne zločine. Pet godina kasnije visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko daje rok Narodnoj skupštini od tri mjeseca, da povuče odlikovanja. U svibnju 2021. parlament odbacuje Inzkov ultimatum.

Zakon zbog kojeg nitko nije procesuiran

„Republika Srpska će donijeti svoje odluke pa makar i Valentin Inzko iskoristio bonska ovlaštenja. Tada mu neće pomoći ni Borrell. Neka obavijesti koga hoće“, rekao je tada Dodik, odgovarajući na pitanje očekuje li sankcije EU-a zbog toga što nije ispunjen zahtjev visokog predstavnika o povlačenju odlikovanja.

Dva mjeseca kasnije Valentin Inzko je u zadnjim danima svog mandata u BiH nametnuo izmjene Kaznenog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. No i pored desetaka tužbi ni nakon više od dvije godine nitko nije procesuiran po ovom zakonu, ni po službenoj dužnosti niti po pojedinačnim prijavama. U Tužiteljstvu BiH su ranije potvrdili da je do sada odbačeno na desetke prijava jer „oni nisu u mogućnosti provesti zakon".

„Do sada nije bilo nijedne optužnice, jer su tužitelji jednostavno naišli na određene poteškoće da bi dokazali postojanje navedenog kaznenog djela, jer u javnosti se netočno prezentira kazneno djelo zabrane negiranja genocida. Navedeno je jasno što je biće tog kaznenog djela. Ono treba biti počinjeno na način da proizvede posljedicu“, rekao je glavni tužitelj BiH Milanko Kajganić, predstavljajući još početkom godine izvještaj o radu Tužiteljstva BiH.

Schmidtova odluka

Ono što bi moglo naći primjenu je najnovija odluka Christiana Schmidta, koja se odnosi na zabranu izbora i imenovanja na javne dužnosti svih osoba koje su osuđene za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjele nagrada i odlikovanja tim osobama.

„Ovo se odnosi na integraciju, unošenje podataka u kaznene evidencije ljudima koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od međunarodnih sudova i Haškog tribunala. Ne može se tolerirati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u odgovarajuću evidenciju i da prođe kao da se ništa nije dogodilo“, rekao je visoki predstavnik, obrazlažući odmah i drugu odluku.

„Druga odluka se odnosi na zabranu imenovanja na dužnosti svih osoba koje su osuđene za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjeljivanja nagrada takvim osobama", objasnio je Schmidt.

A naknada ratne štete je pitanje koje bi moglo kompletno promijeniti odnose, ali i još više zaoštriti političku situaciju u BiH. Nakon svake presude suda u Hagu nekadašnjem rukovodstvu RS-a otvaralo se pitanje može li to i na koji način ugroziti RS. Financijski, upravo u vidu isplate ratne štete kako se sada najavljuje, ili kroz povlačenje pitanja statusa ovog entiteta pred međunarodnim pravosudnim institucijama.

Dodik: „To su budalaštine"

Ipak, činjenica je da su postojanje RS-a i njegov status unutar Dejtonskog mirovnog sporazuma zajamčeni i upitno je hoće li bilo tko pristati na tu izmjenu, posebno Srbija kao jedna od potpisnica mirovnog sporazuma iz 1995.

Schmidtovu odluku komentirao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji zajedno s vlastima u Banjoj Luci ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika. „Trebamo biti zadovoljni što se takva smlata nalazi ovdje na prostoru BiH, što mislite da je neki intelektualac i da je neki koji ima legitimitet, kako bi tek onda. Ovako, s takvim budalaštinama koje on izmišlja uopće nije teško izaći“, rekao je Dodik.

Sedam dana prije donošenja odluke o zabrani obavljanja javnih dužnosti osobama osuđenima za ratne zločine, u Sarajevu je održana Međunarodna konferencija povodom 30 godina osnivanja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). O temi ratnih zločina govorio je upravo visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je tada indirektno najavio ovu odluku.

„Mislim da moramo jasno staviti do znanja da nitko tko je osuđen u Hagu ili na drugom sudu po ovim optužbama ne bi trebao više biti dio javnog života i na javnoj funkciji. Svi trebaju znati što se dogodilo", rekao je Schmidt, dodajući da je potreban registar onih koji su počinili ratni zločin.

Ustav ne brani kandidiranje

Ipak, nitko se za sada ne usuđuje komentirati na koji način će ova odluka biti implementirana s obzirom na zakon usvojen u RS-u prema kojem se odluke visokog predstavnika ne objavljuju na teritoriju ovog entiteta. Iako je Schmidt taj zakon poništio, ta odluka nije objavljena u Službenom glasniku RS-a.

Prema izbornom zakonu BiH na javne dužnosti mogu biti izabrani i imenovani i osuđenici za ratne zločine. Istovremeno, za natjecanje za bilo kakav posao u državnoj službi običnim građanima u BiH potrebno je uvjerenje nadležnog suda o nekažnjavanju. Izborni zakon BiH dozvoljava kandidiranje kao i obavljanje dužnosti u izbornom procesu, što je prepisano iz Ustava BiH.

„Nijedna osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i nijedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se nije pokorila naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu dužnost na teritoriju Bosne i Hercegovine", navodi se u članku IX. Ustava BiH.

To praktično znači da u izbornom procesu ne mogu sudjelovati samo osuđeni ratni zločinci koji su u zatvoru ili koji još nisu dostupni pravosudnim organima. Oni koji su kaznu odslužili mogu birati i biti birani, dok to, recimo, nije slučaj s nacionalnim manjinama u BiH, gdje se gotovo 15 godina čeka na implementaciju presude suda u Strasbourgu u slučaju „Sejdić-Finci“.

Kandidati i odlikovanja

Pored navedenih, Simu Zarića i Blagoja Simića Haški sud je osudio na šest odnosno 15 godina zatvora zbog odgovornosti za progone i ubojstva Hrvata i Bošnjaka u Šamcu. Prvi je izabran za zamjenika načelnika općine, a drugi za direktora Doma zdravlja. Fikret Abdić osuđen je u Hrvatskoj na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina. Kandidirao se i osvojio najviše glasova na izborima za načelnika Velike Kladuše.

Odlikovanje ima i Dario Kordić, koji je osuđen na 25 godina zatvora u Hagu za ratni zločin nad civilima u Ahmićima. Odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu