"Krajišnika proklinju i srpske majke"

Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić uvjerena je kako je Momčilo Krajišnik „dvostruki zločinac“. Jer on je odgovoran ne samo za zločine nad Bošnjacima, nego i sarajevskim Srbima koje je 1996. godine pozvao da napuste svoje domove kako ne bi ostali u Federaciji BiH. „Pored toga što je bio jedan od organizatora stvaranja Republike Srpske (RS) u čije ime je počinjen genocid nad Bošnjacima Srebrenice, Krajišnik je nakon Daytona pozvao Srbe neka isele iz Sarajeva. Razgovarala sam sa srpskim majkama koje je Krajišnik natjerao da napuste svoje domove i idu u kolektivne smještaje. One se i danas pate i proklinju Krajišnika što ih je prisilio na to. Zato je Krajišnik dvostruki zločinac“, tvrdi Munira Subašić za Deutsche Welle.

„Otišao je još jedan ratni zločinac, ali su ostale posljedice njegovog zločina kao i sljedbenici ideje u čije ime su počinjeni teški ratni zločini u BiH, uključujući i genocid nad Bošnjacima Srebrenice“, rekao je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić. „Upravo je Momčilo Krajišnik predvodio pobunjene bosanske Srbe na sjednici na kojoj su usvojeni strateški ciljevi koji su predvidjeli ovaj crni scenario“, podsjeća Salkić.

Veličanje ratnih zločinaca

Mnogi u Republici Srpskoj i danas vjeruju kako se u Hagu sudilo po nacionalnom ključu, a ne zbog počinjenih ratnih zločina. „Na žalost, netko je procijenio kako je Momčilo Krajišnik kriv samo zato što je Srbin i što je u to vrijeme bio predsjednik narodne Skupštine (RS-a)", izjavio je premijer RS-a Radovan Višković. Milovan Bjelica potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) vjeruje da je Krajišnik vodio „mudru politiku" i kako „nikada nije izražavao netrpeljivost prema drugim narodima".

Činjenice koje je utvrdio Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) sa sjedištem u Haagu svjedoče suprotno: Momčilo Krajišnik osuđen je za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH devedesetih godina prošlog stoljeća. Kao najbliži suradnik prvog predsjednika RS-a, ratnog zločinca Radovana Karadžića, Krajišnik je sudjelovao u „udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio izmijeniti nacionalni sastav stanovništva na područjima pod kontrolom republike bosanskih Srba tako što će se provođenjem raznih zločina drastično smanjiti zastupljenost nesrba u tom stanovništvu", piše u presudi Haaškog suda.

Momčilo Krajišnik "na istoj stranici s nacističkim zločincima"

Presuda koja osnivača RS-a tereti za „istrebljenja i progone" na osnovi „deportacija i prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva", Krajišnika uvrštava u red najgorih ratnih zločinaca, kaže Almir Kliko, znanstveni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. „Zasluženo će se nalaziti na pisanim  stranicama svjetske historije zajedno s nacističkim ratnim zločincima. Nacistička zlodjela bila su razlog formiranja Međunarodnog suda za ratne zločine u Nürnbergu. Zlodjela sljedbenika i izvršitelja politike, čiji je jedan od glavnih kreatora bio Momčilo Krajišnik, bila su razlog formiranja Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu pola stoljeća kasnije“, smatra Kliko.

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović se ne osvrće na činjenice utvrđene u Haaškom sudu. Za nju je Krajišnik „čovjek koji je imao hrabrosti i viziju donositi teške historijske odluke“. Glorifikacija ratnih zločinaca i ranije je bila prisutna u RS-u gdje se ratni zločinci predstavljaju kao „hrabri vizionari". Kritičari napominju da je ova pojava posebno izražena uoči izbora. Sociolog Esad Bajtal smatra kako je teško komentirati takvo veličanje ratnih zločinaca, dok je u moralnom smislu to upitno čak i na osobnoj razini.

"Stid me je zbog tolikog nemorala"

„U javnom diskursu modernog demokratskog svijeta to je jednostavno nezamislivo i izlazi izvan svih okvira elementarne ljudskosti. U simboličkoj formi, to je još jedno žrtvovanje žrtava, ubijanje mrtvih, gaženje pijeteta nedužno stradalih ljudi. Ma koliko to nečija ideologija tražila, nedopustivo je. Dobri običaji, moral i etika moraju biti iznad svake politike i ideologije, čak i u mnogo blažim slučajevima kršenja ljudskih prava. A u ovom slučaju radilo se o masovnom zločinu, masovnom kršenju prava na ljudski život. Možemo li kao civilizacija, kao zreli ljudi u ime karijere trgovati vlastitom savješću? Pretpostavljam da ni gospođa Cvijanović nije rođena bez savjesti. A eto, ponaša se kao da jest. Nažalost, tu se više ništa popraviti ne da. Sve što ostaje jest da se ponekad stidimo u tuđe ime. Evo, stid me je", kaže Bajtal.

Povjesničar Husnija Kamberović tvrdi da će iza Momčila Krajišnika na kraju ostati samo sudske presude koje ga svrstavaju na „tamnu stranu historije". U izjavi za novinsku agenciju Fena, Kamberović ističe da se Krajišnik u svojoj političkoj filozofiji otvoreno zalagao za stvaranje „velike srpske nacionalne države" na Balkanu. „Za njega je bila prihvatljiva samo Jugoslavija kao srpska država i on je otvoreno govorio da njega ne interesiraju muslimani u BiH, već samo srpski narod. Krajišnik je bio taj koji je objavio 'Šest strateških ciljeva srpskog naroda' iz svibnja 1992. godine, za koje je čak i Ratko Mladić rekao da predstavljaju genocid“, podsjeća Kamberović.

Nakon odslužene dvije trećine zatvorske kazne, Momčilo Krajišnik pušten je iz zatvora, a u ratnoj prijestolnici RS-a Palama dočekan je kao heroj. „Ja ne znam zašto je ovaj doček organiziran. Ja sam ipak ratni zločinac", rekao je Krajišnik. Momčilo Krajišnik preminuo je u utorak (15.9.) u 75. godini od posljedica korona virusa.