"Bankomat" usred amazonske prašume

U Xapuriju na sjeverozapadu Brazila, nedaleko od bolivijske granice, mogu se čuti zvukovi neobični za jednu prašumu - zvukovi stroja koji neumorno radi. To je "srce" tvornice prezervativa u Xapuriju. Njezini djelatnici godišnje proizvedu 100 milijuna prezervativa. Direktorica tvornice Dirlei Bersch je ponosna na svoj pogon koji zapošljava 140 radnika iz regije. A to nije jedini pozitivni efekt. "Ovaj projekt ujedinjuje više ciljeva: mi štitimo okoliš, zdravlje ljudi i prašume. A pokazuje da se prašume Amazone mogu iskoristiti za održivo gospodarstvo", kaže Bersch. Kontrole u kojima se kondomi pune zrakom pod pritiskom dokazuju da su prezervativi proizvedeni od kaučuka iz prašume puno elastičniji i čvršći nego oni od kaučuka s plantaža. Tvornica u amazonskoj prašumi radi već četiri godine i jedina je na svijetu koja koristi kaučuk iz prirodnih šuma, a ne s plantaža.

Prašuma kao bankomat

Ona živi od ljudi kao što je Duda Mendes. On zarezuje stabla kaučukovca koji daju sirovinu za kondome. Nakon nekoliko sati počinje kapati lateks. Duda Mendes ga hvata u malu posudicu čiji sadržaj potom izlijeva u veći vrč. Od kada on radi za tvornicu kondoma, njemu i njegovim susjedima u regiji ide puno bolje. "Prašuma nam daje lateks, lješnjake, drvo i voće. Živimo od nje. Mi je zovemo našim bankomatom", priča Mendes.

Ali nije uvijek bilo tako. Do prije nekoliko godina se prašuma tretirala sasvim drukčije - pustošila se i uništavala. Vlada je poslala seljake bez zemljoposjeda s juga zemlje na sjeverozapad, u regiju amazonske prašume - ukupno oko 200.000 ljudi. Dobili su motorne pile i nalog da posijeku šumu, stvore poljoprivredne površine i da ih obrađuju. No, to nije baš funkcioniralo: mnogi su odselili. Drugi su oboljeli od malarije. Iskrčivanjem su uništeni gotovo svi prirodni neprijatelji prijenosnika te opake bolesti.

Pakt s prirodom

Tako je i Eugenio Vacaro, jedan od doseljenika u prašumu, izgubio na stotine svojih prijatelja. On i drugi koji su ostali jer nisu imali novca za selidbu odlučili su promijeniti način razmišljanja i strategiju: "Shvatili smo da od kaučuka ovdje ljudi žive i preživljavaju već 50 godina, a nama to ne uspijeva ni pet godina. Zato smo si rekli: stop! Nešto krivo radimo. A to je bio način na koji smo se odnosili prema zemlji, prema prirodi. To je bilo krivo."

Primjer su im postali skupljači kaučuka, objašnjava Luiz Ceppi, talijanski svećenik koji već 30 godina živi u ovom kraju. On je suputnik Chica Mendesa, jednog od prvih aktivista zelenog pokreta koji se angažirao za zaštitu amazonske prašume. Luiz Ceppi i danas zna otići sa skupljačima kaučuka u šumu, prati ih dok prikupljaju lateks, mliječnu tekućinu koja se cijedi iz stabla kaučukovca.

"Nevjerojatno je iskustvo satima hodati s tim ljudima kroz prašumu. Oni ništa ne nose sa sobom. Oni sve znaju o šumi, uvijek u njoj mogu naći hranu i piće. Za njih džungla nije samo flora i fauna, već dio njihovog unutarnjeg svijeta. To sam naučio s godinama u kojima idem s njima po šumi", priča Ceppi.

Kvalitetna sirovina, siguran prihod, zaštita zdravlja

Duda Mendes nosi svoj svježe iscijeđeni lateks na državno sabirno mjesto s kojeg se onda odvozi u tvornicu kondoma. Država plaća za mlijeko kaučuka zagarantiranu, fiksnu cijenu. Tako Mendesova i mnoge druge obitelji imaju siguran prihod. Duda je daljnji rođak slavnog Chica Mendesa koji je dao svoj život za prašumu. 1988. godine ga je ubio jedan veleposjednik. Ljudi poput Dude nastavljaju njegovu borbu. "On je umro, ali njegove ideje i dalje žive, njegova borba se nastavlja. Mi je nastavljamo i branimo našu prašumu", kaže rođak legendarnog aktivista.

Brazilska vlada svake godine dijeli besplatno 600 milijuna kondoma za zaštitu stanovništva od spolnih bolesti i neželjenih trudnoća. I tako se korisni krug projekta oko tvornice u amazonskoj prašumi zatvara.