Banke Zapada (još uvijek) Putinu plaćaju milijune

Usprkos svim najavama kako će smanjiti ili se čak potpuno povući iz Rusije nakon njenog napada na Ukrajinu, sam porez na dobit zapadnih banaka za poslovanje u toj zemlji se od 2021. povećao – za preko četiri puta. 2021. je u blagajnu Kremlja tako stiglo oko 200 milijuna eura, prošle godine je bilo preko 800 milijuna.

Kako javlja list Financial Times, u Rusiji su očito još uvijek aktivne mnoge banke Europe koje nešto znače u svijetu novca: Raiffeisen Bank International, UniCredit, ING, Commerzbank, Deutsche Bank, Intesa Sanpaolo, a naravno da je tamo i mađarska Országos Takarékpénztár – nama poznatija po kratici OTP-banka. Sve one zajedno su za 2023. objavile dobit od preko tri milijarde eura, što je tri puta više nego prije rata.

Britanski analitičari su izračunali kako je porez zapadnih banaka zapravo prilično značajna stavka čitavog proračuna Rusije: to će za 2024. biti – ne računajući energente 0,4 posto prihoda Kremlja.

Dobit došla – sama od sebe?

Mada će teško igdje biti suza u upravama tih banaka zbog tog enormnog povećanja dobiti, mora im se priznati i kako nisu sasvim „same krive“ za tu dobit. Dio tog profita je svakako od novca koji im je bilo zabranjeno uopće iznijeti iz Rusije, što znači da su već zbog toga „pustile da novac radi“ u gospodarstvu Rusije – uključujući naravno i vojnu industriju koja u toj zemlji ima pune ruke posla.

Drugi je razlog zapravo dobit od sankcija koje je Zapad proglasio protiv Rusije: inflacija se donekle drži pod kontrolom, ali ona je izazvala i veće kamate – i veću dobit banaka. Još jedna unosna posljedica zapadnih sankcija jest i odluka Rusiju isključiti iz međunarodnog bankovnog sustava SWIFT: to znači da niti konkurencija ne može doći u Rusiju, a ruskim partnerima je to upravo te banke učinilo još privlačnijima tamo smjestiti barem dio svog novca.

Ipak, čini se da u tom poslovanju u Rusiji ipak ima i političkih i drugih igrica jer daleko najaktivnija od tih europskih banaka je i jedna od najmanjih među njima: austrijska Raiffeisen Bank International (RBI). Iz njene blagajne je otišla gotovo polovica poreza koji je stigao Putinu, jer se i njena dobit od poslovanja u Rusiji utrostručila u posljednje dvije godine i iznosi 1,8 milijardi eura.

Austrijski „poslići"

U njenom slučaju se teško može reći kako je dobit „nehotičan“ jer već odavno njeguje odnose prema Istoku: 2020. i u doba najžešćih prosvjeda protiv diktatora Bjelorusije Lukašenka je organizirala plasman državnih dionica te zemlje u vrijednosti od 1,4 milijardi eura – i tu je teško vjerovati da bi Minsk povjerio takav posao ikome drugom osim „dobrom prijatelju“. U Rusiji je još gore: trenutno je najveća zapadna banka koja i nakon napada na Ukrajinu tamo djeluje na svim razinama, a za RBI se pročulo i kad je nedavno pokušala potajice otkupiti udio u građevinskom koncernu Strabag u ime ruskog tajkuna Olega Vladimiroviča Deripasku čiji je imutak na Zapadu – teoretski - zamrznut.

Tek kad je početkom ovog ožujka u Beč stigla i ekipa američkog ministarstva financija i austrijskoj banci se zaprijetilo da će navući bijes Washingtona – sa svim što to znači u svijetu novca – ako se ne okani takvih poslova, ovaj posao s Deripaskom je prekinut. Ali i službeni Beč stoji iza RBI: prošlog prosinca je Austrija uvjetovala pristati na novi paket sankcija protiv Rusije jedino ako Kijev ukloni sa svoje „crne liste" Raiffeisen Bank International. A tako je i bilo.

No Financial Times navodi kako su i američke banke aktivne u Rusiji: Kijevska School of Economics navodi američki Citigroup kao četvrti na ljestvici najvećih pojedinačnih platiša poreza Rusiji u godini 2023.: na dobit od 149 milijuna dolara je uredno platila 53 milijuna dolara poreza. JPMorgan je svojedobno težila postati glavna banka razmjene Rusije i SAD, ali je njena dobit bila još samo 35 milijuna dolara, a plaćen porez 6,8 milijuna. 

aš(FT, ARD)