Balkan pomaže u borbi protiv IS-a

Nepuna tri mjeseca od osnivanja koalicije za borbu protiv Islamske države (IS) u Bruxellesu je održan za sada najveći sastanak na temu borbe protiv džihadista koji deluju na teritoriji Sirije i Iraka. Predstavnici 62 zemlje i organizacije koje trenutno čine ovu koaliciju, na čelu sa SAD, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu potvrdili su spremnost da se zajedno suprotstave jednoj od najvećih terorističkih prijetnji na svijetu: „Naša borba će se vjerojatno mjeriti u godinama, ali naši napori već daju značajne rezultate“, poručio je sa sastanka američki ministar vanjskih poslova John Kerry. On je dodao da sudjelovanje velikog broja zemalja daje vjerodostojnost i snagu koaliciji kako se ona ne borila protiv džihadista „samo na teritoriji Iraka i Sirije, već i u spriječavanju svake moguće podrške koju oni mogu dobiti širom svijeta“.

U globalnoj borbi protiv Islamske države svaka članica koalicije doprinosi u okviru svojih mogućnosti. Jedan broj zemalja već dva mjeseca sudjeluje u zračnim napadima na položaje oko 30 tisuća boraca IS-a, koliko se procjenjuje da ih ima u Iraku i Siriji. Ostale države pomažu kroz humanitarne akcije, razmjenu informacija i suzbijanje potencijalne podrške terorizmu na svom teritoriju, a među njima su države Zapadnog Balkana.

Šefica diplomacije Hrvatske Vesna Pusić poručuje da je koalicija ovdje kako bi se borila protiv terorističkih grupacija koje užasnim metodama nastoje domoći se vlasti, novca, naftnih izvora i kontrole nad ljudima: „Sastali smo se kako bismo demonstrirali zajedništvo od Japana, preko arapskih država, EU-a, SAD-a i svih država naše regije. U pitanju je široka koalicija koja uključuje i borbu protiv stranih plaćenika i ekstremista koji s naših prostora odlaze u borbu“, kaže Pusić. Ona ponavlja stav da se sam naziv Islamska država u ovom kontekstu pogrešno koristi jer se „ne radi niti o islamu niti o državi“ već o skupini ekstremista i terorista.

Rat se ne dobija bombama

Jedan od sudionika sastanka u sjedištu NATO-a, srpski šef diplomacije Ivica Dačić, dodaje i to da je u pitanju „vrsta rata koji se ne može riješiti bombama“. Dačić naglašava kako je čitav svijet opredjeljen za tu borbu i da su i Srbija i sve zemlje regije aktivne sudionice ove koalicije: „Mi ne možemo pomoći na način na koji to mogu bogatije i razvijenije zemlje, ali možemo prilagoditi svoje zakonodavstvo i činiti korake s ciljem spriječavanja regrutacije i odlaska takozvanih stranih boraca i plaćenika s našeg teritorija. Istodobno možemo zaustaviti i eventualne tokove financiranja takvih organizacija.“

Daćić je na sastanku u Bruxellesu podsjetio da je još prije pojave prijetnje od strane Islamske države, na teritoriju nekadašnje Jugoslavije evidentirano postojanje pokreta vehabija i da danas postoje oni koji su regrutirani iz Raške oblasti, s Kosova i iz BiH i koji se nalaze u redovima islamista na teritoriju Iraka i Sirije. „Za nas će biti problem kada se oni vrate. Zato je i predloženo da se napravi baza podataka svih osoba koje sudjeluju na tim ratištima. Tu ne mislim samo na IS, već svuda po svijetu. Za Srbiju nije dobro da bilo tko od njenih građana sudjeluje u bilo kojem ratu koji se Srbije ne tiče“, poručio je šef srpske diplomacije.

Rušenje ideologije IS

Osim Srbije i BiH je tijekom ove godine usvojila čitav niz zakona koji se odnose na zabranu odlaska njezinih građana dobrovoljaca na teritorij drugih država. „Ranije to nije bilo nezakonito, ali sada smo rješili taj pravni vacuum. Broj takvih odlazaka iz BiH je radikalno smanjen“, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija. Lagumdžija kaže kako je BiH uvijek imala veliki senzibilitet kada je u pitanju humanitarna pomoć žrtvama rata i zločina i da je, u skladu sa svojim mogućnostima, uvijek spremna na takvu vrstu doprinosa u okviru koalicije okupljene u borbi protiv Islamske republike.

Lagumdžija ocjenjuje kako je „najteži, ali i jedini pravi način“ za borbu protiv Islamske države delegitimizacija njezine ideologije: „To je moguće ciljanjem u samu srž onoga što se događa, a to su nepravda, siromaštvo, ali i neriješeno palestinsko pitanje koje razara arapski svijet i stvara plodno tlo za različite načine ekstremizma. U BiH udaranje u temelje takve ideologije znači više EU, više sigurnosnih struktura kao što je NATO, odnosno naša sve veća euro-atlantska integracija. To će donijeti nove investicije, otvoriti nova radna mesta, osigurati vladavinu prava i samim tim boriti se protiv onoga zbog čega ne samo naši ljudi već i oni širom EU-a odlaze, jer se osećaju marginalizirano. Udarac na nepravdu i siromaštvo je borba ne samo protiv IS-a već protiv svakog terorizma“, zaključuje Lagumdžija.

Zastupnici zemalja Zapadnog Balkana ocjenjuju da u ovom trenutku regiji ne prijeti direktna opasnost od mogućih terorističkih akcija boraca Islamske države.