"Austrijski sindrom": Crna Gora i ratni zločini
7. prosinca 2009
Ono što razlikuje ovu optužnicu od prethodnih jest činjenica da se časnici bivše JNA terete za zločine počinjene tijekom cijelog ratovanja na području Dubrovnika. A u tom razdoblju od godinu dana, kako tvrde u Županijskom državnom odvjetništvu, ubijeno je 116 civila, više stotina ih je ranjeno, uništeni su kulturni i povijesni spomenici, te nanesena šteta velikih razmjera.
U Crnoj Gori nitko još nije odgovarao za te zločine niti je krenuo proces istinskog suočavanja sa tom najvećom tamnom mrljom u njezinoj novijoj povijesti. Crnogorske službene osobe, koje su i danas kadrovski gotovo iste kao i za vrijeme tzv. "dubrovačke avanture", ponadali su se da će danom crnogorske neovisnosti, ta ružna epizoda otići u - zaborav.
No, to se nije dogodilo, iako je premijer Crne Gore Milo Đukanović, prije devet godina “izrazio žaljenje zbog tragičnih događaja na jugu Hrvatske”. Tu izjavu je u crnogorskoj javnosti pravdao željom za uspostavljanjem dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom.
Odnosi dvije zemlje su sada zaista dobri, ali se svi sjećaju Đukanovićevih izjava iz 1991. godine kada je govorio da su “Hrvati tražili rat i da su ga dobili”, te da će “...nove granice biti povučene mnogo pravednije nego što su to uradili priučeni boljševički kartografi”.
Takva argumentacija i atmosfera stvorena u crnogorskoj javnosti, kojoj su posebno doprinosili državni mediji, dovela je do toga da je čak 40 tisuća građana Crne Gore u uniformi JNA bilo na tzv. dubrovačko-hercegovačkom ratištu.
„Propaganda kriva za sudjelovanje Crnogoraca u ratu“
Đukanović, koji je, dakle, i početkom devedesetih obnašao funkciju predsjednika vlade Crne Gore, kaže da je za masovno sudjelovanje Crnogoraca u ratu oko Dubrovnika kriva propaganda tadašnje JNA.
“Svakodnevno su plasirane informacije da se sa hrvatskog područja ukopavaju na tisuće hrvatskih vojnika u cilju pripreme za napad na crnogorsko područje, te da sa hrvatskog područja dolaze granate i padaju na crnogorsko područje.” Dakako, ništa od toga nije bila istina.
Ali, nespremnost čelnika u Podgorici da se i nakon 18 godina prihvati puna odgovornost za rat oko Dubrovnika, proizvela je u Crnoj Gori tzv. "austrijski sindrom". Naime, kao što je Austrija pokušavala svu odgovornost i krivicu za zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu svaliti na Hitlerovu Njemačku, tako i Đukanović i njegovi suradnici svu krivicu za rat i žrtve na jugu Hrvatske nastoje pripisati Miloševićevoj Srbiji.
“To se nama dešava jer u Crnoj Gori nije provedena lustracija”, kaže za Deutsche Welle poznati borac za ljudska prava Ibrahim Čikić i dodaje: “Ovdje je na sceni kontralustracija. Sada naše službene osobe žele da se zaboravi prošlost i da se prikažu u nekom svjetlu koje je prava suprotnost od onoga što se događalo na ovim prostorima.”
U svakom slučaju, Crna Gora još nema snage i spremnosti da se suoči sa svojom ratnom prošlošću. Najradije bi sve zaboravila. Ali, računi za nedjela u susjedstvu lagano dolaze na naplatu.
Autor: Mustafa Canka
Odg. ur.: S. Matić