Balkanskim zemljama se neće gledati kroz prste
5. prosinca 2009Greške koje je počinila tijekom raspada Jugoslavije, Europska unije nastojala je ispraviti Solunskim sporazumom 2003. godine. 20 milijuna stanovnika zemalja bivše Jugoslavije dobili su obećanje da imaju ozbiljnu šansu da se vremenom pridruže Europskoj uniji, rekao je zastupnik Socijaldemokratske stranke Dietmer Nietan. “Nakon što je usvojen Lisabonski sporazum smatramo da je došlo krajnje vrijeme da ovo naše obećanje ne ostane samo mrtvo slovo na papiru. Naše obećanje mora biti obnovljeno i potkrijepljeno jednom konkretnom političkom inicijativom.”
Socijaldemokrati su pozvali njemačku vladu da se jače zauzme za europsku perspektivu zemalja tzv. zapadnog Balkana na idućoj sjednici Europskog vijeća 10. prosinca u Bruxellesu. Zahtjev Socijaldemokrata podržala je i Stranka Zelenih. Zastupnica Marieluise Beck kaže: “Moramo mijenjati perspektivu. U našem je interesu da jugoistočna Europa bude dio Europske unije. Mi moramo ispraviti grešku koju smo prethodno počinili.”
Europska Unija da, ali kada?
Vladajuća koalicija, međutim, odbacila je zahtjev Socijaldemokrata s obrazloženjem da je zemljama jugoistočne Europe dana mogućnost članstva u Europskoj uniji, ali tek onda, kada za to ispune i posljednji kriterij. Zastupnik Kršćansko-demokratske unije Peter Beyer je poručio: “Objavljivanje točnog datuma za članstvo u Uniji prije završetka pregovora je potpuno besmisleno. To odbacujemo! Jasna europska perspektiva za zemlje jugoistočne Europe postoji, ali čvrsto obećanje za članstvo u Uniji nećemo dati.”
I koalicijski partneri kršćanskih demokrata, liberali, podržavaju europsku perspektivu zapadnog Balkana. Zapadni Balkan ne smije biti, kažu, neeuropski otok u centru Europe.
“Nema gledanja kroz prste”
Međutim, za svoj uspjeh svaka zemlja će biti pojedinačno nagrađena. Zastupnik liberala Oliver Lukšic objašnjava: “Albanija i Crna Gora su predale zahtjev za kandidaturu, ali one još nisu potpuno spremne. Crna Gora nešto više ispunjava gospodarske i političke kriterije. Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo moraju se suočiti sa svojom prošlošću i da više surađuju sa Haškim tribunalom. Dakle, smatramo da spremnost zemalja mora biti i ubuduće pojedinačno procjenjivana, a ne da sve zemlje tretiramo u jednom paketu.”
Za pomoć zemljama jugoistočne Europe do sada je utrošeno 25 milijardi eura, od čega je samo Njemačka do prošle godine izdvojila 1,6 milijardi, i time važi kao najveći donator.
Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Anto Janković