Analitičar: „Kosovo nije Hrvatska“

U švicarskom dnevnom listu Neue Zürcher Zeitung osvanuo je tekst pod nazivom "Strategija Aljbina Kurtija na Kosovu je uspješna".

Radi se o razgovoru koji je švicarski novinar vodio sa stručnjakom za Balkan Markom Prelecom, koji je doktorirao povijest na Yaleu, radio za Haški tribunal i Međunarodnu kriznu grupu, a sada ima vlastiti analitički centar.

Najprije se konstatira da je proces dijaloga između Beograda i Prištine "klinički mrtav". Na pitanje kako je do toga došlo, Prelec odgovara: "Kurti nema povjerenja da će dijalog donijeti željeni rezultat – srpsko konačno priznanje nezavisnosti Kosova. Zato vodi politiku svršenog čina, provodeći državnu suverenost na Sjeveru gdje god može. Strategija je uspješnija nego što je većina nas očekivala. To je tako i zato što nitko nije mogao zamisliti da će neki premijer u Prištini u tolikoj mjeri donositi odluke mimo zapadnih partnera".

Na pitanje o mogućnostima utjecaja zapadnih partnera na Kurtija, Prelec je rekao da samo KFOR može nametnuti neke crvene linije, što je i učinio u slučaju mosta u Mitrovici, ali i da su mogućnosti utjecaja ograničene zbog velike popularnosti Kurtija, naročito nakon sukoba u Banjskoj.

Slijedilo je pitanje o tome je li eskalacija rezultat gubitka vjere u regiji da će EU primiti nove članice s Balkana. Prelec odgovara da su za spor napredak pristupnih pregovora krivi kandidati: "Možda s izuzetkom Crne Gore, oni jednostavno ne ispunjavaju pristupne kriterije".

Prelec predviđa Kurtijeve daljnje poteze – stavljanje pod kontrolu školstva i zdravstva. Na pitanje što Priština time želi postići, on odgovara: "Iako Beograd tvrdi suprotno, mislim da Kurti načelno ne odbija prisutnost srpskog stanovništva na Kosovu. Ali zahtijeva nedvosmisleno priznavanje da žive u državi Kosovo. Bilo kakav osjećaj pripadnosti Srbiji on ne tolerira".

"Pretpostavljam da dugoročno misli na rješenje kao u Hrvatskoj. Tamo je također postojala znatna srpska manjina, koja se nakon rata smanjila na nekoliko postotaka. Ti ljudi danas imaju određena kulturna i politička prava. Ali nema djelomične autonomije i stvarne mogućnosti utjecaja Beograda. Pripadnost Hrvatskoj se ne dovodi u pitanje. Ali Kosovo nije Hrvatska".

Na pitanje je li problem i u Beogradu te nije li Zapad popustljiv prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Prelec odgovara da je diplomatski pritisak uglavnom usmjeren na Prištinu, i da to počiva na pogrešnoj procjeni Bruxellesa i Washingtona.

"Vučić se veoma vješto predstavlja. Isporuke municije Ukrajini su mu donijele mnogo blagonaklonosti Zapada. Osim toga, postoji zabrinutost u europskim prijestolnicama da će se Srbija okrenuti Rusiji ako pritisak na Beograd bude prevelik. Smatram da je to potpuno pogrešna procjena". 

Nešto dalje on objašnjava: "Vučić zna da ovisi o dobrim odnosima s NATO-om i Europskom unijom. Napokon, te organizacije okružuju njegovu zemlju. Cijena konfrontacijskog kursa bila bi previsoka".

Novinar postavlja završno pitanje – prijeti li opasnost od eskalacije. "Ne postoji neposredna opasnost. Ali ovisno o okvirnim geopolitičkim uvjetima, situacija se može promijeniti", odgovara stručnjak za Balkan. Potom navodi rizike – svaka pobjeda Rusije u ratu s Ukrajinom donijela bi i nove granice. Osim toga, postoji i nesigurnost u vezi s mogućom pobjedom Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Marko Prelec zaključuje: "Zapad griješi ako podcjenjuje značaj ovakvih neriješenih sukoba".

Osmani: Vučić opasan za Europu

Berlinski list Tagespiegel donosi razgovor s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani-Sadriu. Njoj je dodijeljena nagrada M100 u Potsdamu koja vrijedi kao "Nagrada europske štampe" za osobe koje se zalažu za demokraciju, slobodu mišljenja i europsko razumijevanje.

Na početku razgovora Vjosa Osmani je rekla da Europska unija ne tretira Kosovo kao ostale države na Balkanu koje su kandidati za članstvo u Europskoj uniji, iako po njezinu tumačenju Kosovo ima jasniju opredijeljenost i veći napredak u reformama: "Po brojnim listama koje procjenjuju stanje demokracije, Kosovo je najbolje ocijenjeno u odnosu na ostale zapadnobalkanske države. Kosovo ima najnapredniji ustav i najsnažnije mehanizme za zaštitu ljudskih prava i sloboda".

Dodala je da je Kosovo na ispravnom putu, ali da pet članica Europske unije nisu priznale Kosovo kao državu: "Time je naše pristupanje, nažalost, politički vrlo zamršena stvar. Potrebna nam je opet neka snažna članica Europske unije kao što je Njemačka, koja bi preuzela liderstvo, kako bi Kosovo dobilo status kandidata".

Vjosa Osmani je rekla da ljudi na Kosovu imaju dojam da ih tretiraju kao europske građane druge klase. No, negirala je da bi razočaranje zbog toga moglo promijeniti proeuropsko i proameričko raspoloženje.

Jedno novinarsko pitanje odnosilo se na sukob sa Srbijom. Vjosa Osmani je rekla: "Mi nemamo sukob sa Srbijom. Kosovo je devedesetih bilo žrtva genocidne politike Miloševićevog režima, što do danas ima posljedice. Kosovo nikada nije napalo Srbiju, već se branilo".

Potom je predsjednica Kosova spomenula prošlogodišnji oružani incident kod Banjske, nazvavši ga "aktom agresije Srbije, jer su trupe iz okruženja srpskog predsjednika prešle našu granicu". Dodala je da se tako nešto ne smije ponoviti: "Kosovo je suverena država u svojim aktualnim granicama. To je nepovratna stvarnost".

Osmani je spomenula Ohridski sporazum i rekla da Beograd odbija provesti njegove odredbe. Potom se požalila na nejednak tretman: "Nažalost, ne tretiraju se isto obje strane. Sve dok je tako, iluzorno je nadati se održivim rezultatima".

Vjosa Osmani je odbacila optužbe Beograda da Priština diskriminira srpsku manjinu, nazvavši to propagandom po uzoru na Putina: "Što je Putin radio uoči invazije na Ukrajinu? Optužio je Ukrajinu da ne poštuje prava ruske manjine. To je iskoristio kao izgovor za ilegalnu aneksiju ukrajinskih područja. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić pokušava isto. Njegov cilj je aneksija sjevera Kosova".

Osmani je rekla da mir i pomirenje nisu mogući "sve dok politiku određuju ljudi koji su bili dio režima Slobodana Miloševića". Potom je dodala: "Uvjerena sam da Vučićeva politika predstavlja jednu od najvećih opasnosti ne samo za Zapadni Balkan, već i za cijelu Europu. Europa mora ozbiljno pristupiti opasnostima koje nastaju zbog autokrata kakav je Vučić, i koje podržava Rusija".