Aktivisti u Srbiji: „Iskopavajte svoj litij u Njemačkoj“

U selima u dolini rijeke Jadar ni visoke temperature nisu zaustavile radove na njivi. U tom kraju živi oko 18.000 ljudi, uglavnom mladih obitelji s djecom koje žive od plodne zemlje. Ali, posljednjih pet godina njihov život se okrenuo naopačke, jer kompanija Rio Tinto planira u njihovom kraju otvoriti rudnik litija.

Obitelj veterinara i poljoprivrednika Zlatka Kokanovića tu živi već generacijama. On u pedalj poznaje kartu svoga kraja i jasno mu je da tu nema mjesta i za njih i za rudnik.

„Ovdje je planirano glavno postrojenje prerade, tu je naša crkva na par stotina metara. Tu će se drobiti dnevno 4.000-5.000 tona stjenovitog materijala koji će biti tretiran s 1.000 tona sumporne kiseline i bit će ispiran ogromnim količinama vode, tako da će završavati u Jadru", rekao je Zlatko Kokanović ekipi DW-a.

U njegovoj kući često zasjeda „krizni štab". Mještani doline Jadra organizirali su se u udruženje „Ne damo Jadar" kako bi zajedno pokušali zaustaviti otvaranje rudnika. Jer ako budu morali napustiti svoja imanja, kažu, neće izgubiti samo dom, već i osnovni izvor prihoda, a rudnik će uništiti i okoliš.

„Europi automobili, Kinezima baterije, a nama Srbima deponija i bolesti i rak i tko zna kakva čuda. Bolje da se kopa u Srbiji, nego u Njemačkoj ili Francuskoj", revoltiran je i Dragan Karajčić iz udruženja „Ne damo Jadar".

Vlada promijenila mišljenje

O budućnosti ogromnih nalazišta litija u tom kraju posljednjih pet godina vodi se burna rasprava. Dok za mještane i dio građana Srbije taj projekt predstavlja opasnost po okoliš, drugi u njemu vide ekonomski prosperitet i razvojnu šansu Srbije.

Nakon masovnih prosvjeda širom zemlje, vlada Srbije je 2022. godine donijela odluku o zaustavljanju projekta kojim se predviđa eksploatacija litija.

„Ovim je što se tiče projekta 'Jadar' i Rio Tinta sve završeno. Gotovo je", rekla je tadašnja predsjednica Vlade Ana Brnabić.

Međutim, početkom ovog mjeseca Ustavni sud je tu odluku Vlade poništio, navodeći da ona „nije u skladu s Ustavom ili zakonom".

„Pri čemu se ne zadire ni u ustavnu nadležnost, odnosno pravo i dužnost Vlade da utvrđuje i vodi politiku i da, u skladu s Ustavom i zakonom, odluči o daljnjoj realizaciji konkretnog projekta", dodaje se u priopćenju Ustavnog suda Srbije.

Vlada je sada odlučila da se s projektom ipak nastavi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da bi Srbija mogla početi vaditi litij već 2028. godine, poslije novih jamstava Rio Tinta.

„Vjerujemo da rudnik neće ugroziti nikoga i ništa, ali prvo moramo dobiti jamstva od Europe da će okoliš i život običnih građana biti očuvani i unaprijeđeni novim radnim mjestima i boljim plaćama u odnosu na današnje", rekao je Vučić.

Iz kompanije Rio Tinto pozdravljaju odluku Vlade Srbije. Oni najavljuju poštovanje najviših standarda zaštite okoliša i otvaranje tisuća radnih mjesta. Vjeruju da projekt „Jadar" ima potencijal da postane „resurs litija i borata svjetskog ranga".

Podrška za iskopavanje stiže iz EU-a

I Europska unija je više puta otvoreno izrazila zanimanje za litij iz Srbije. Toliko da sada u iznenadni posjet Beogradu dolazi njemački kancelar Olaf Scholz, zajedno s potpredsjednikom Europske komisije za energetiku Marošom Šefčovičem.

Oni će sudjelovati na „Samitu o kritičnim sirovinama", u sklopu kojeg će Srbija i EU potpisati memorandum o strateškom partnerstvu koji se, između ostalog, tiče iskopavanja litija.

Za oporbenog narodnog zastupnika Aleksandra Jovanovića Ćutu to je „epski zločin prema ljudima i prema prirodi". On je Scholza nazvao „malom američkom marionetom" koji je sebi dao za pravo da raseljava ljude iz Gornjih Nedeljica koji „hrane Srbiju".

„Nek' dođu Scholz i taj Šefčovič kod Zlatka Kokanovića da mu kažu: 'Vidi, Zlatko, ja želim litij. Uvjet za to je da ti i tvojih 100.000 litara mlijeka koje proizvedeš nestanu, i ti da se seliš sa svoje njive.' Je l' bi mogao to da kaže nekom njemačkom farmeru?" - pita Jovanović.

On najavljuje opću pobunu, ali za DW dodaje da je palica za upravljanje prepuštena aktivistima iz organizacije „Ne damo Jadar".

Sit gladnom ne vjeruje

Za Zlatka Kokanovića iz te organizacije je sve ovo bilo očekivano. Oni su, kaže, svo vrijeme upozoravali javnost na to da Rio Tinto ni poslije odluke Vlade o zaustavljanju projekta nije otišao iz doline Jadra, već da su njihove aktivnosti samo bile smanjene.

„Litija ima u Njemačkoj tri puta više, gospodine Scholz. I nalazi se u podzemnim termalnim vodama gdje je mnogo jednostavnija eksploatacija i gdje bi bilo mnogo manje utjecaja na okoliš. Izvolite, pa iskopavajte svoj litij u Njemačkoj", poručio je Kokanović njemačkom kancelaru.

Ipak, kaže da ne planiraju prosvjed povodom dolaska europske delegacije, već spremaju daljnje aktivnosti.

„Mi se nećemo ganjati po Beogradu s njima i nemamo namjeru trošiti snagu i energiju, jer je to očigledno plan i cilj ove vlasti da nas pohapsi i da nas stavi iza rešetaka. Ali, nećemo im to dozvoliti."

Na posljednjem velikom prosvjedu krajem lipnja oni su Vladi Srbije dali rok do 10. kolovoza da usvoji zakon o trajnoj zabrani geoloških istraživanja i eksploataciji litija i bora u Srbiji. U suprotnom će, kažu, blokirati željezničke pruge i ceste.

Zastupnik Aleksandar Jovanović Ćuta uvjeren je da će Vučić na ovoj temi „polomiti zube". „Mi imamo posla s firmom koju nijedna normalna zemlja ne prima u kuću, ali su zato našli Aleksandra Vučića, velikog, hrabrog borca, koji nema hrabrosti da brani svog seljaka, nego se stavio u službu Rio Tinta. E zato će da ga upamti Srbija i otići će s vlasti", kaže Jovanović.

Kompanija Rio Tinto u međuvremenu nastavlja s aktivnostima. Oni su u dolini Jadra već otkupili 161 hektar zemlje od 854 hektara, koliko planiraju. Iz toga kraja raseljeno je nešto više od 50 kućanstava, a među onih 250 koji su ostali mnogi kažu da nema novca za koji bi napustili svoja imanja.

Ali, i kompanija ima svoje trikove. Ovdje kažu da su vlasnicima kuća ponudili dodatnih pet posto na otkupnu cijenu ako s kuće skinu krov. „Zato da bi i ona druga strana onih kuća prodala, da bi se iselili. Psihološki nas ubijaju, to je psihički rat", zaključuje Dragan Karajčić iz Nedeljica.