40.000 ruskih vojnika na granici prema Ukrajini

"To je jasna prijeteća poruka: prema navodima NATO-a, Rusija je uz granicu s Ukrajinom razmjestila i do 40.000 vojnika. Na više od 100 mjesta su raspoređeni tenkovi, helikopteri, artiljerija, specijalne postrojbe, borbeni avioni i logistika. Oni se tamo nalaze već nekoliko tjedana. Neke postrojbe su od ukrajinske granice udaljene samo 40 kilometara."

Ovako je situaciju sredinom travnja opisao brigadni general Gary Deakin, direktor Centra za upravljanje krizom u NATO-ovu glavnom sjedištu u Monsu (Belgija).

Što planira ruski predsjednik Vladimir Putin? Ovo pitanje sebi postavljaju vojnici, političari i mnogi stručnjaci. "Ne možete se osloniti na Putinovu izjavu da vojsku neće slati na istok Ukrajine", piše novinar Alexander Golz u listu Moscow Times koji često kritizira vladu u Moskvi. S druge strane, ruska vojska nije spremna za zauzimanje većeg teritorija jer se trenutno nalazi usred reformskog procesa.

Smanjenje ruske vojske

Rusija je pored ostalog i zbog sve manjeg broja stanovnika smanjila broj vojnika. "Otpušteno je nekoliko desetaka tisuća časnika. Više stotina postrojbi koje `nisu bile spremne za borbu` je raspušteno", kaže Golz. Rusija je do reformi slijedila koncept "kvantitet umjesto kvalitete": masovna mobilizacija s nekoliko milijuna rezervista. Vlada je sada formirala postrojbe za brzo djelovanje. Golz kaže da se u njima nalazi nekoliko desetaka tisuća profesionalnih vojnika koji potpisuju godišnje ugovore. Koliko dobro funkcioniraju te snage za brzo djelovanje pokazala je kriza na Krimu. Zauzimanje i dugotrajna kotrola velikih područja kao što su regije Donjeck, Harkiv ili Lugansk na istoku Ukrajine za vojsku bi predstavljali veliki izazov. Golz smatra da je za tako nešto potrebno 100.000 vojnika, što je osmina cjelokupnog broja vojnika. Okupatorska sila bi u tom slučaju morala postaviti kontrolne točke u svim velikim gradovima.

Kristian Pester iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) u takvom slučaju vidi "opasnost od razapetosti". On kaže da bi to zahtijevalo daleko više snaga i upozorava da je daleko teže dugoročno održati kontrolu nad zauzetim područjima nego izvršiti jedan uspješan napad. Ruska vojska je sposobna za brzi napad: u najmanju ruku su postrojbe na granici s Ukrajinom dobro naoružane tenkovima, borbenim zrakoplovima i raketama kratkog dometa.

Putinovo pokazivanje sile

Za razliku od ruske, ukrajinska vojska je dosta slabija: broji 200.000 vojnika, svi pripadnici vojske nisu lojalni vladi u Kijevu, a vojna oprema je bijedna. Ona se prije svega sastoji od ostataka starih sovjetskih zaliha. Oružje i vozila godinama nisu obnavljani. "Ukrajinsku vojsku su više od 20 godina pljačkali ukrajinski oligarsi i članovi ukrajinske državne službe", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Ewald Böhlke, stručnjak za istočnu Europu iz Berthold Beitz centra u Berlinu. On kaže da je vojska u skladu s tim u užasnom stanju i da je potpuno demoralizirana. S obzirom na to se "antiteroristička akcija" ukrajinske vlade protiv proruskih separatista u Slavjansku, iako je privremeni predsjednik za to angažirao 11.000 vojnika, može smatrati uspješnom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje snagu. Reagirao je vojnom vježbom u blizini granice. Ministar obrane Sergej Schoigu je najavio vojnu vježbu kopnenih trupa na jugu i zapadu kao i zrakoplovstva koje patrolira uz granicu. Rusija je krajem veljače u pograničnoj regiji izvela manevar kako bi "provjerila spremnost u kriznim situacijama kao i u slučaju vojne prijetnje".

Međutim, i Zapad povećava svoju vojnu nazočnost. SAD je u poljskom Svidvinu stacionirao 150 vojnika. Washington također planira uskoro u Estoniji, Letoniji i Latviji razmjestiti 450 vojnika. "Razmještanje postrojba je postignuto uz 'bilateralne' dogovore s vladama tih zemalja", izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby. To nije odluka NATO-a.