Korak ka miru u Ukrajini?

Ukrajina, Rusija, EU i SAD dogovorile su “početne mjere” u cilju smirivanja situacije u Ukrajini. Prva poruka je zajednički poziv svim stranama da se suzdrže od nasilja, prijetnji i provokacija uz jasnu osudu svake vrste ekstremizma, rasizma i religijske netolerancije : “Dogovorili smo se i da sve nelegalne skupine moraju biti razoružane. Ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene legitimnim vlasinicima, a nelegalno okupirane ulice, trgovi i druga javna mjesta moraju se isprazniti”, izjavio je američki državni sekretar John Kerry nakon kvadrilateralnog sastanka u Ženevi. U okviru dogovorenog, vlada u Kijevu obvezala se da će osigurati amnestiju za sve prosvjednike koji se povuku s ulica i predaju oružje, pod uvjetom da nisu osumljičeni za teške zločine.

U provođenju dogovorenog ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicam pomagat će misija OESS-a, u kojoj će se nalaziti predstavnici EU, SAD i Rusije: “Naš današnji dogovor je kompromis i priznanje svih strane da se rješenje za Ukrajinu mora, na prvom mjestu, tražiti među narodom u Ukrajini, bez pritisaka izvana“, izjavio je šef ruske diplomacije, Sergej Lavrov. Lavrov je potvrdio zajednički stav da su nasilni prosvjedi i zauzimanje administrativnih zgrada lokalnih vlasti neprihvatljivi. On je pozvao na “širok nacionalni dijalog” koji bi na transparentan i iskren način doveo do razgovora svih zajednica i političkih opcija u Ukrajini o budućnosti zemlje.

Američki državni tajnik i šefica EU diplomacije Catherine Ashton, potvrdili su da su se ukrajinske vlasti “obvezale” provesti sveobuhvati proces reforme ustava koji bi odgovorio na “legitimne zahtjeve zajednica” i pozvali narod u Ukrajini da kroz ovaj proces, kao i glasanjem na predsjedničkim izborima 25. svibnja, izraze svoju volju. S druge strane, od Ruske Federacije očekuje se da “ozbiljno” inzistira na razoružavanju proruskih separatista: “Jasno sam stavio do znaja ministru vanjskih poslova Lavrovu, da ako ne bude napretka u primjeni ovih principa nećemo imati izbora i uvest ćemo dodatne mjere protiv Rusije”, izjavio je američki državni sekretar na kraju sastanka u Ženevi.

Putin podržao demokratski dijalog vlasti i naroda u Ukrajini

Dok su u Ženevi razgovarali šefovi diplomacija EU, SAD, Rusije i Ukrajine, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, održao je četvorosati televizijski intervju u kojem se založio za demokratski dijalog vlasti u Kijevu s narodom na istoku Ukrajine dodavši da se nada „da neće biti u prilici da mora upotrijebiti ovlaštenje Dume“ za intervenciju u Ukrajini. Putin je ovom prilikom uputio i oštre kritike na račun vlade u Kijevu: „Jesu li poludjeli? Šalju tenkove, avione, oklopna vozila, naoružanje. Na koga? Na vlastiti narod“, rekao je Putin. On je istovremeno demantirao da je Rusija umiješana u događaje na istoku Ukrajine rekavši da su to "gluposti".

"Na istoku Ukrajine nema nikakvih ruskih jedinica. Nema specijalnih službi, instruktora, sve su to lokalni građani", izjavio je ruski predsjednik naglasivši da njegova zemlja „nikada nije planirala nikakve vojne intervencije niti aneksije“, kao i da je situacija na Krimu rješavana „u hodu“ kada se pojavila prijetnja za tamošnje građane. Međutim, odgovarajući na neka od dva milijuna pristiglih pitanja, Putin je prvi put priznao da su ruski vojnici bili na Krimu u cilju „stvaranja uvjeta za slobodne izbore“. I dok je predsjednik Ruske Federacije u četvrtak u (17.04.) naglasio da interes Moskve nije "oživljavanje podjela iz vremena Hladnog rata“, američki državi sekretar John Kerry poručio je nakon sastanka u Ženevi da se od Rusije, kao odgovor na primjenu dogovorenih mjera za smirivanje situacije u Ukrajini, očekuje postupno povlačenje nagomilanih vojnih snaga sa granice sa Ukrajiom.

Slijede trilateralni razgovori o energetici ?

I dok su šefovi diplomacija Rusije, EU, SAD i Ukraine nakon prvog sastanka u Ženevi i početnih dogovora najavili “nastavak razgovora u različitim formatima”, iz sjedišta Europske komisije u Bruxellesu put Moskve je poslan i odgovor na pismo koje je predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao prošlog tjedna na adrese 18 zemalja članica EU. U pismu se upozorava na mogućnost prekida isporuke priorodnog plina Ukrajini i traži trilateralni sastanak EU, Ukrajine i Rusije o energetiskim pitanjima:

“EU se slaže s vašim prijedlogom o održavanju konzultacija s Ruskom Federacijom i Ukrajinom o sigurnosti isporuka i tranzita plina”, stoji u pismu koje je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uputio Putinu u četvrtak (17.04.).

Barroso je u svom odgovoru Putinu naglasio da su “promjene u postojećim aranžmanima zbog političkih prilika u suprotnosti sa duhom podrške i suradnje o kojima govori ruski predsjednik”. Predsjednik Europske komisije pozvao je Rusiju na poštivanje plinskih sporazuma i podsjetio je na obvezu da prije poduzimanja „jednostranih koraka“, kao što je obustavljanje isporuke plina, o tome mora obavijestiti Europu. I dok Bruxelles sa zemljama članicama Unije razmatra moguće ekonomske mjere protiv Rusije i njihov utjecaj na europske ekonomije, predsjednik Rusije Vladimir Putin, poručuje: “Mi prodajemo europskim zemaljama oko 35 posto njima potrebnog plina. Mogu li oni prekinuti taj uvoz iz Rusije? Ja mislim da je to nemoguće.“

b#Ukrajina Rusiji duguje više od dvije milijarde eura za isporučeni plin, a mogući prekid daljnjih isporuka Kijevu značio bi i smanjenje priliva plina u Europu. U ovom trenutku iz Ruske Federacije stiže gotovo jedna trećina ukupnog plina potrebnog Europi, od čega 40 posto dolazi upravo preko ukrajinskih plinovoda.

Europski parlament oštar prema Moskvi

Europski parlament je u istom danu kada se održao sastanak u Ženevi izglasao Rezoluciju kojom se od Savjeta EU traži da pojača drugu fazu sankcija, ali i da bude spremna odmah primijeniti i “treći korak” koji se odnosi na uvođenje sveobuhvatnih ekonomskih mjera protiv Rusije. Europski parlamentarci pozvali su EU da protiv Rusije provede i embargo na oružnje.

“Nema sumnje da Rusija nastavlja poticati napetosti na istoku Ukrajine rukovodeći i podržavajući separatiste i naoružane grupe”, izjavio je predsjedavajući Odborom za vanjske poslove u Europskom parlamentu, Elmar Brok. “Neophodno je da se Rusiji jasno stavi do zanja da međunarodna zajednica neće dozvoliti nezakonito kršenje međunarodnog prava”, poručio je Brok sa zasjedanja Europskog parlamenta u Strassburgu.

Europski parlament traži od Moskve povlačenje jedinice sa ukrajinske granice, ukidanje dekreta na osnovu koga se dozvoljava vojna intervencija u Ukrajini i jasna naređenja separatistima u Ukrajini da se suzdrže od nasilja. Istovremeno Europski parlament poziva na održavanje “slobodnih, pravednih i bez vanjskih pritisaka” izbora u Ukrajini 25. svibnja, uz sudjelovanje promatrača OESS-a i EU.