1.700 godina židovskog života u Njemačkoj

U 4. stoljeću nije bilo lako predati carski dekret. Već i zbog logistike. Video objavljen na internetskoj stranici 1700jahre.de pokazuje na duhovit način kako se to možda odigravalo u Rimskom carstvu. Udaljenost Rima od Kölna, tada glavnog grada germanske provincije pod slavnim imenom Colonia Claudia Ara Agrippinensium, u 4. stoljeću je bila ogromna. U Rimu je car Konstantin primio upit kelnskog gradskog vijeća koje je željelo popraviti jedan most. Grad na Rajni bio je siromašan. Pomoći je htio jedan Židov po imenu Isaac, no da bi to mogao, morao je imati neku dužnost u gradskom vijeću, pisali su predstavnici Kölna caru Konstantinu.

Prvi dokaz židovskog života sjeverno od Alpa

Car vjerojatno nije ni slutio kakav je povijesno važan dokument stvorio svojim dekretom. To je, naime, najstariji očuvani pisani izvor o židovskom životu u Europi sjeverno od Alpa. U dekretu stoji: „Zakonom koji vrijedi u cijelom carstvu dopuštamo svim gradskim vijećnicima da u gradsko vijeće imenuju Židove." Taj dokument, poslan u Köln, jasno dokazuje da su u tom gradu živjeli Židovi.

Već u 50-im godinama prošlog stoljeća arheolozi su pronašli prva blaga židovske općine ispod trga Rathausplatz u Kölnu. Tada su naišli na ostatke sinagoge iz 11. stoljeća. No kada je taj trg za vrijeme obnove grada stradalog u Drugom svjetskom ratu pretvoren u parkiralište, nalazi su za iduća desetljeća nestali ispod zemlje. Arheolozi su tek 2007. ponovo raskopali trg.

I naišli na otkriće stoljeća: mreža uličica, zidova, podruma i stepeništa činila je kompletnu srednjovjekovnu židovsku četvrt. Jesu li njezini dijelovi postojali i 321. godine? Povjesničari su otkrili da su Židovi barem jedno vrijeme živjeli usred društva i bili integrirani. To dokazuje blizina židovskih građevina palači rimskog upravitelja u Kölnu. Iznad tih arheoloških nalaza trebao bi do 2024. godine biti izgrađen muzej. A Köln se natječe i za uvrštavanje tih nalaza na UNESCO-ov popis kulturne baštine.

I u drugim gradovima su pronađena svjedočenja o židovskom životu koja potječu od ranog srednjeg vijeka. U Augsburgu su arheolozi otkrili jednu uljanu lampu iz 4. ili 5. stoljeća na kojoj je naslikana menora, židovski svijećnjak. Židovi su živjeli i u Trieru, kako dokazuje jedan edikt cara Valentiana I. (364.-375.), kojim je zabranjeno smještanje vojnika u sinagogama.

„Židovski život je obogaćivao društvo, umjetnost i znanost"

Konstantinov dekret iz 321. godine je najstariji izvor i time povod za jubilarnu godinu, pojašnjava Ulrike Lubek, koja je odgovorna za aktivnosti oko proslave „1.700 godina židovskog života u Njemačkoj". U Staroj sinagogi u Essenu ona je zajedno s drugim organizatorima predstavila program obilježavanja. Kako je rekla, upravo je u današnje doba posebno važno „učiniti vidljivim židovski život", kako bi se istaknula kulturna raznovrsnost. Najkasnije napad u Halleu je jasno pokazao da su Židovi u Njemačkoj ponovno postali „žrtve desnog ekstremizma", naglasila je.

Jubilarna godina bit će svečano započeta u veljači. No zbog pandemije koronavirusa već je otkazana planirana svečanost na kojoj je trebao sudjelovati njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Među planiranim manifestacijama bit će postavljena i izložba, zasnovana na dekretu cara Konstantina, koja će, osim u Kölnu, gostovati i u drugim gradovima pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija i u Berlinu.

Židovska svakodnevica i povijest u Njemačkoj bit će predstavljeni tematski pod motom „Pravo i nepravda", „Život i suživot", „vjera i duhovna povijest" te  „Lica, priče i osjećaji". "Tijekom mnogih desetljeća židovski život je obogaćivao društvo, jezik, umjetnost i znanost u Njemačkoj", rekao je na predstavljanju projekta Matthias Löb, direktor saveza gradova Westfalen-Lippe. Zbog pandemije se planira i analogno i digitalno. U slučaju lockdowna bit će ponuđene online-alternative.

Uklanjanje antižidovskih prikaza

"1.700 godina židovskog života u Njemačkoj" je manifestacija koja ne želi samo gledati unazad. Tu spadaju i progon Židova i holokaust, ali tijekom ove jubilarne godine ne bi trebali stajati u središtu pozornosti. Na katedrali u Kölnu nastat će novo umjetničko djelo na temu današnjeg odnosa Židova i kršćana.

Osim toga, kelnska nadbiskupija želi dati svoj doprinos manifestaciji i raspravom o antisemitskim skulpturama poput tzv. „židovske svinje" na katedrali. Yechiel Brukner, kelnski rabin, traži radikalno postupanje: „ Bilo bi odlično kada bi se odlučilo, potpuno hrabro i revolucionarno, raskinuti s antižidovskim prikazima na katedrali."

Već i u vezi s drugim crkvama bilo je rasprava o sličnim pogrdnim prikazima, no nijedan još nije uklonjen. Poticanje diskusije može pomoći u rasvjetljavanju duboko ukorijenjenih predrasuda. No u ovoj jubilarnoj godini treba se prikazati ono lijepo u suživotu religija.