70 godina Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj

Bila je to improvizacija. Dobrih pet godina nakon Holokausta, masovnog ubojstva šest milijuna Židova, predstavnici ponovno oživljene židovske zajednice su osnovali Središnje vijeće Židova. Bio je to znak postojanja židovskog života u zemlji ubojica.

Prve židovske općine zaživjele su samo nekoliko tjedana nakon okončanja Drugog svjetskog rata i pobjede saveznika nad nacističkom Njemačkom 1945. godine. „Israelische Kultusgemeinde" u Münchenu danas je jedna od najvećih židovskih općina u Njemačkoj, posljednjih dana kolovoza je obilježila 75. godišnjicu svog ponovnog osnivanja. Do konca 1945. godine u Njemačkoj je ponovno osnovana ukupno 51 židovska općina. Tako je u trenutku osnivanja Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj živjelo ukupno 15.000 Židova. Na samom početku njegovog rada 1950. godine bili su prisutni još i predstavnici istočnonjemačkih općina. No broj Židova, koji u DDR-u nisu imali usporedivu instituciju, je pao. 1989. godine u pet općina jedva da je bilo članova.

Pomoć za preživjele

„Središnje vijeće Židova nije osnovano kao interesna skupina Židova u Njemačkoj pod aspektom židovskog života za 50, 70, 100 godina", kaže Josef Schuster. 66-godišnji liječnik je skoro šest godina predsjednik Središnjeg vijeća Židova. Schuster objašnjava da je glavni odbor trebao biti „organizacija za podršku". On je, kako kaže, trebao olakšati „migraciju" preživjelih Holokausta iz srednje i istočne Europe, kao i „iseljavanje" Židova iz Njemačke.

Bilo je drugačije. Židovi su ostali tamo gdje su njihove obitelji živjele desetljećima. Ili su se vratili natrag iz drugih dijelova svijeta, u kojima im je u vrijeme progona ponuđena zaštita. Josef Schuster je jedan od njih. Njegov otac i djed su preživjeli koncentracijski logor Dachau i Buchenwald, poslije su iz Njemačke otputovali na palestinsko područje. Schuster je rođen 1954. godine u Haifi. Kada je imao tri godine njegova obitelj se vratila u Njemačku.

Svjesna odluka: život u Njemačkoj

„Dugo vremena je i u židovskim krugovima bilo vrlo problematično nekome reći da svjesno želi živjeti u Njemačkoj", kaže Schuster. To se zapravo tek promijenilo u 70-tim godinama kada je predsjednik Središnjeg vijeća Židova bio Werner Nachmann. „On je bio prvi koji je otvoreno rekao: da, židovski život u Njemačkoj postoji." Iz Izraela je stalno dolazila kritika, mnogima je bilo nezamislivo da bi u zemlji počinitelja trebala postoji židovska svakodnevnica. Kasnije, u 90-tim godinama, je predsjednik Središnjeg vijeća Židova Ignatz Bubis izrekao važnu rečenicu: „Ja sam njemački državljanin židovske vjeroispovijesti."

Danas je Središnje vijeće Židova priznata interesna skupina etablirane židovske zajednice u Njemačkoj. Pripada mu 105 općina sa, prema službenim podacima, skoro 100.000 članova. Njegovi predstavnici su nacionalno uvažavani kao autoriteti, traženi u medijima i međunarodno umreženi. Tako je Schuster istodobno i zamjenik predsjednika Svjetskog židovskog kongresa i Europskog židovskog kongresa.

Svakodnevnica samo uz policijsku zaštitu

Pa ipak – prijetnje i antisemitizam spadaju u svakodnevicu židovskog života u Njemačkoj. Ispred ureda Središnjeg vijeća Židova u Berlinu danonoćno je prisutna policijska straža. Tako je i u drugim gradovima. Uvredljivi grafiti i prijetnje su na dnevnom redu. Stalno dolazi do napada na Židove. Najčešće su ti napadi, kako navode vlasti, ekstremno-desničarski motivirani, ali i migranti su među počiniteljima.

U listopadu 2019. godine se dogodio neuspjeli napad na sinagogu u Halleu. Osumnjičenik je potom ubio jednu slučaju prolaznicu i prodavača u restoranu brze hrane. „Nemam osjećaj da je broj ljudi s antisemitskim idejama veći nego što je bio prije deset ili dvadeset ili trideset godina", kaže Schuster. No on ima osjećaj, i za to drži odgovornim stranku Alternativa za Njemačku, da „vrlo vjerojatno postoji spremnost da se te ideje ponovo artikuliraju".

Dugo vremena u Njemačkoj jedva da je bilo 30.000 članova židovske zajednice. Ovaj broj je nakon pada Berlinskog zida porastao dolaskom Židova iz srednje i istočne Europe. Središnje vijeće stalno poziva etablirane općine na integraciju i pomoć za nove članove.

Glas koji je potreban

U povodu jubileja njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier je pohvalio Središnje vijeće kao „važan glas koji je potreban i koji se čuje". Židovski život se tokom proteklih desetljeća razvio „u svojoj kompletnoj raznolikosti". No i Steinmeier kaže da postoji stalna prijetnja. Danas je, kako kaže Schuster, važno postojanje samouvjerenog judaizma, samouvjerenog židovskog života.

Trenutno se židovska zajednica u Njemačkoj priprema za još jedan veliki jubilej. 2021. godine se obilježava 1.700 godina židovskog života u Njemačkoj.