100 godina Partije: Xi Jinping doživotno?
1. srpnja 2021
U četvrtak (1.7.) Kinom odzvanjaju svečane fanfare. Komunistička partija, utemeljena 1921. godine, slavi veliki jubilej. Već prije nekoliko tjedana su širom zemlje postavljeni plakati i parole koji slave uspjehe. U ponedjeljak je održana pompozna proslava na Nacionalnom stadionu u Pekingu.
S nešto više od devedeset milijuna članova, KP Kine je druga najveća stranka na svijetu, s upola manjim članstvom od Indijske narodne stranke. KP upravlja Kinom od pobjede u građanskom ratu 1949. godine.
„Međunarodni utjecaj KP i njezina privlačnost su se kontinuirano uvećavali, stavljajući je na čelo svjetske politike“, rekao je novinarima Guo Jezhu, zamjenik u stranačkom odjelu koji se bavi vanjskim odnosima.
Partija je vodila Kinu kroz stoljeće ratova i ekonomskog napretka. U posljednja dva desetljeća iz siromaštva i gladi su izvučeni milijuni Kineza, uglavnom onih u ruralnim predjelima. Danas je Kina druga najveća svjetska privreda.
Poruka svijetu
Ipak, koncentracija moći i ekspanzionistička vanjska politika pod vodstvom Xija Jinpinga kod nekih bude zabrinutost da Kina postaje sve autoritarnija. Kritike iznutra brzo bivaju ugušene, ali odzvanjaju one izvana. Recimo, zbog vojne doktrine u Južnom kineskom moru, ili gušenja građanskih sloboda u Hong Kongu i obračuna s ujgurskom muslimanskom manjinom na zapadu zemlje.
O tome, naravno, neće biti riječi u ovom svečarskom tjednu. Partija hoće prezentirati „živi dokaz uspjeha i prilagodljivosti svog sustava vladavine“, kaže Valerie Tan, analitičarka berlinskog Instituta „Mercator“ za kineske studije. „Stota godišnjica nije samo historijski važna za KP. Ona ima veliku političku važnost za Xija Jinpinga“, dodaje Tan za DW.
Izredale su se partijske veličine koje su demonstrativno hvalile predsjednika Xija. On se smatra najvažnijim liderom zemlje i stranke još od Maoa Zedonga, osnivača Narodne Republike.
„Partija hoće pokazati svijetu da njezin sustav nije samo uspio prevladati financijske krize, prirodne katastrofe, političke skandale i globalnu pandemiju, nego i da je nesalomljiv, da je sve jači i spreman doseći status supersile do 2049. godine, što je Xi postavio kao cilj“, kaže Tan.
U veljači je Xi odobrio izmijenjenu verziju „Kratke povijesti Komunističke partije Kine“ – službenog glasnika povijesti stranke – koja je uoči stote obljetnice izašla na više od 500 stranica. U toj prilagođenoj historiji je desetljetno previranje zbog Kulturne revolucije svedeno na svega tri stranice, a zlodjela koja je počinio Maov režim su ublažena.
Dio koji govori o takozvanom Velikom skoku naprijed, planu ekonomske i društvene reorganizacije zbog kojeg je dvadesetak milijuna ljudi umrlo od gladi, također je skraćen i spomenute su tek neke „ekonomske teškoće“. U prošloj verziji ovog teksta, objavljenom prije deset godina, još je bilo riječi o „gladi“ i „smrti od gladi“.
Velika glad pod Maovim režimom se sada spominje samo jednom, i to kao „prirodna katastrofa".
Povijest predsjednika Xija
Felix Wemeuer, sinolog s Kelnskog sveučilišta, kaže da historiografija tradicionalno igra važnu ulogu u naslijeđu Partije i nastojanjima da se naglasi njezin legitimitet. I Mao je koristio službenu historiografiju da „ujedini ideju“, kaže naš sugovornik.
Ovaj stručnjak ukazuje da je u novoj verziji povijesti protest na Nebeskog mira 1989. opisan kao kontrarevolucionaran i da su ga zato vlasti morale ugušiti, te su to „veoma učinkovito“ i uradile.
„Iako je bilo kriza, stranka je uvijek uspijevala regenerirati se i vodi Kinu putem napretka“, sažima Wemheuer glavnu poruku te revidirane povijesti. Ali ne samo to: krunu knjige čine „ideje za novu eru“ predsjednika Xija. U to spada svrgavanje Sjedinjenih Država s trona najveće svjetske ekonomije, kao i vodeće mesto Kine kao vojne i tehnološke sile.
„Zapanjujuće je da dio o Xiju Jinpingu zauzima oko četvrtine cijele knjige, iako je on na vlasti samo osam godina, a Partija postoji čitavo stoljeće“, dodaje ovaj sinolog iz Kölna.
Sa službenom historijom nema šale. Ona će, kao udžbenik, biti dio građe o kojoj će se ispitivati i studente na fakultetima. Milijuni Kineza će morati zapamtiti najvažnije podatke i odgovore.
Doživotni vođa?
Cilj ove revizije povijesti je da se „suprotstavi negativnim narativima o Kini, posebno onima sa Zapada", kaže nam Valerie Tan. Na jednom partijskom forumu je Xi nedavno pozvao drugove da grade „kredibilan, dopadljiv i respektabilan imidž Kine".
„Ti napori će se vjerojatno pojačati, što kroz kampanje širenja utjecaja na Twitteru, agresivnom diplomacijom, viralnom digitalnom propagandom ili odgojem novinara i Influencera naklonjenih Kini", kaže Tan.
Uz to ide Xijeva namjera da Kina uspostavi autonomiju u kritičnim tehnološkim granama, što je opisano u planu „Made in China 2025“. Xi je ranije zadao cilj da Kina te godine postane „umjereno prosperitetno društvo“, što znači nestanak ekstremnog siromaštva. Prije nekoliko mjeseci je proglasio pobjedu protiv siromaštva.
Xi (68) je zavladao Partijom i zemljom 2012. godine i uklonio je sva ograničenja svoje vladavine. Još nije odabrao nasljednika. Očekuje se da će iduće godine Stalni komitet Politbiroa biti zamijenjen. Glavno pitanje je hoće li Xi, koji ima poziciju generalnog sekretara Partije, oživjeti titulu šefa Partije koju je imao Mao (Veliki vođa).
„Iduća godina će biti ključna da vidimo kako će izgledati smjena rukovodstva“, kaže Tan. „Vlada velika neizvjesnost oko toga što će se dogoditi i može li Xi ostati doživotno na vlasti."