"Žuti prsluci" i antisemitizam

Ilan Shalom moli koncentrirano u sinagogi. Petak je i za koji sat počinje šabat. Njiše se ritualno i ne okreće glavu niti kad nekoliko dječaka s kipom na glavi projure pored njega u stražnji dio sinagoge gdje uskoro počinje glazbena nastava.

„Kad jednom započnem s molitvom, ne mogu samo tako prekinuti", objašnjava kasnije 34-godišnji Shalom. U trapericama i tenisicama objašnjava kako je vjernik, Židov i član židovske zajednice ali „na prvom mjestu Francuz". To mu je važno, kaže.

Židovi sele na selo

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova je u 2018. zabilježilo porast kaznenih djela s antisemitskom pozadinom za čak 74 posto. „540 kaznenih djela, to je samo službeni broj. Jer, ne prijavljuju se svi antisemitski ispadi poput šaranja po poštanskim sandučićima. Pravi broj je mnogo veći", kaže Francis Kalifat, predsjednik Središnjeg vijeća francuskih Židova (CRIF) za DW.

Posljedice ovog porasta antisemitskog nasilja su te da roditelji svoju djecu sve češće ispisuju iz državnih škola. Još opasniji trend je, kako kaže Kalifat, seljenje mnogih židovskih obitelji iz grada na selo gdje se osjećaju sigurnije nego u anonimnom gradu.

Stari klišeji, nova mržnja

U sinagogi u 17. pariškom okrugu Ilan mota svoju toru i na kraju ljubi umotani svezak. Kasnije će u ovoj sinagogi predvoditi molitvu, a nakon toga odlazi svojoj obitelji koja ga nestrpljivo iščekuje na početku šabata.

Sinagoga je nešto i poput socijalnog centra. „Ovdje se rado srećemo i družimo. Atmosfera je zaista opuštena, mnogi dolaze s malom djecom", kaže Delphine Taieb i istodobno nas poziva da joj se pridružimo na kavi. No usprkos opuštenoj atmosferi: situacija u Francuskoj je čudna, treba paziti što se govori, kaže Delphine. „Izrael ne spominjem više uopće, a isto tako ni da sam Židovka. Nikad ne znate tko je u blizini", kaže Delphine i dodaje kako su joj već dovikivali da se „vrati u Tel Aviv".

Njezin sin je to već učinio. Nakon napada na redakciju satiričkog časopisa Charlie Hebdo i jedno židovsko samoposluživanje je preko 7.000 Židova, prema podacima CRIF-a, napustilo Francusku. Antisemitska kaznena djela se dijele na fizičke napade, uništavanje imovine ili prijetnje i uvrede. „Antisemitizam nije nešto što se sad odjednom pojavilo u velikoj mjeri. Novo je to što on više ne dolazi isključivo s desno radikalne scene", objašnjava sociologinja Nonna Mayer s Instituta za političke znanosti. Tu je po najnovijem i mržnja prema Izraelu koji ima lijeve, pro-palestinske korijene.

Tomu treba pridodati, kako kaže Mayer, i antisemitizam s islamističkom pozadinom. „To nisu izbjeglice koje su u zemlju došle nakon 2015.. Radi se o djeci useljenika iz muslimanskih zemalja koji ne znaju ništa o bliskoistočnom sukobu, ali Židove vide kao pripadnike elitnog društvenog sloja koji je njima samima nedostupan", zaključuje Mayer.

„Žuti prsluci" pogoduju širenju antisemitizma

Porast antisemitizma se bilježi u čitavoj Europi, ali je u Francuskoj posebno izražen. Pokret „Žutih prsluka" pogoduje ovom trendu širenja netrpeljivosti. Pokret je uperen protiv svih elita u zemlji, a tu u očima prosvjednika Židovi nisu daleko. Neprijatelj broj jedan je predsjednik Emmanuel Macron. Kao bivši bankar u kući Rotschild, za „Žute prsluke" on je simbol novca, moći i Židova.

Ilan Shalom izlazi iz sinagoge s kipom na glavi. „Uvijek sam nosio kipu i neću se ni sad skrivati", kaže. No otkad je posto otac se ipak ponekad zamisli. „Nisam siguran mogu li svoje sinove i dalje odgajati tako da otvoreno pokazuju svoje židovstvo", zaključuje Ilan.