Švedska migraciona politika kao uzor?

Nije neuobičajeno da ljudi u Njemačkoj ističu Skandinaviju kao dobar primjer. Nordijske zemlje navodno uvijek znaju kako da urade stvari bolje: jednaka prava, vojni rok ili digitalizacija.

Ranije osporavane stroge migracione politike Danske i Švedske sada su postale uzor mnogima. Lider CDU Fridrih Merc rekao je nedavno da Švedska uspijeva da riješi probleme u migracionoj politici.

Manjinskoj švedskoj vladi, koja blisko sarađuje sa desničarskim populistima, to je naravno melem za uši. Poslije skoro dvije godine na vlasti, politički rad daje plodove, naglasila je početkom avgusta ministarka za migracije Marija Malmer Stenergard iz redova umjerenih konzervativaca. I objasnila: „Broj zahtjeva za azil je na istorijski niskom nivou, azilantima se izdaje manje boravišnih dozvola. I prvi put u 50 godina, više ljudi emigrira nego što dolazi kod nas".

Švedska kao zemlja emigracije?

Ali tvrdnju da je Švedska sada zemlja emigracije, švedska agencija za statitsiku stavlja pod znak pitanja. Nadležni su studiju ARD u Stokholmu rekli da su ovi brojevi takođe istorijski visoki jer je registar stanovništva prečišćen i sređen. Ljudi koji su možda odavno emigrirali tek sada su zvanično izbrisani iz registra. U stvarnosti, vjerovatno više ljudi nastavlja da dolazi u Švedsku nego što napušta zemlju.

Pres služba ministra za migracije, međutim, ukazuje na značajan porast emigracije prošle godine. Ponovno povećanje početkom 2024. godine ne može se objasniti samo čišćenjem registra stanovništva.

Švedska je posljednjih godina zabilježila značajan pad zahtjeva za azil. Stvari su izgledale potpuno drugačije 2015. Zemlja je primila najveći broj izbjeglica u Evropi. Ali, tadašnja crveno-zelena vlada brzo je pooštrila politiku azila: nije bilo više paušalnog izdavanja boravišnih dozvola, otežan je postupak spajanje porodice – zakon o azilu postao je znatno restriktivniji. Istovremeno, nešto se dešavalo u mnogim drugim zemljama u Evropi. Pojačane granične kontrole u ​​Austriji, Njemačkoj i Danskoj učinile su put izbjeglicama do Švedske komplikovanijim.

Primiti što je moguće manje ljudi

Reputacija Švedske među migrantima je takođe narušena, a imidž zemlje sa velikom kulturom dobrodošlice ubrzo je postao istorija. Brojna paljenja Kurana u zemlji, kampanja dezinformacija usmjerena protiv ljudi muslimanske vjeroispovesti koja cvjeta već godinama: to su takođe faktori zbog kojih Švedska izgleda neprivlačno kao mjesto utočišta.

A signali aktuelne vlasti su jasni: želimo da primimo što manje ljudi. Nekada altruistička migraciona politika Švedske odavno je prošlost. Ali razlozi za pad imigracije u Švedskoj su različiti. Tako da jednostavna krilatica „na sjeveru sve imaju to pod kontrolom“, jednostavno ne stoji.

Autorka: Sofie Donges, ARD Stockholm

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu