1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Krijumčari postaju sve nemilosrdniji

Tina Handel ARD
23. august 2024

Prema izvještaju BKA, broj krijumčarenja je prošle godine povećan za 60 odsto. Postupanje krijumčara prema migrantima postaje sve nemilosrdnije.

https://p.dw.com/p/4jm6E
Racija u Solingenu protiv krijumčara
Krijumčarenje ljudi u porastu Foto: Gianni Gattus/dpa/picture alliance

Reklamni video snimci na Tiktoku, traženje vozača preko Instagrama, dogovaranje termina preko Telegrama - posao krijumčara sada se dogovara gotovo isključivo na društvenim mrežama. „Njemačka je glavna meta u EU“, kaže se u novom izvještaju o situaciji u vezi sakrijumčarenjem koji je objavila Savezna kriminalistička policija (BKA). Izvještaj bi mogao da bude osnova za njemačku vladu za odluku o tome da li treba da se produže granične kontrole na istoku i jugu zemlje.

Od oktobra 2023. pojačane su kontrole na granicama sa Češkom, Poljskom i Švajcarskom. Savezna policija već duže vrijeme je u akciji zbog migracija na granici sa Austrijom. I zbog proširenih kontrola otkriveno je znatno više krivičnih djela: u izvještaju je zabilježeno 7.924 krijumčarenja za 2023. godinu, što je 60 odsto više nego u prethodnoj godini.

Krijumčari postaju sve nemilosrdniji. BKA govori o "povećanju takozvanog kontejnerskog šverca", u kojem su ljudi mnogo češće izloženi riziku od "nedostatka kiseonika, dehidracije, hipotermije ili povećanog rizika od povreda".

Najčešći tip vozila koji se koristi za ovu namjenu su mali kombiji, koji se lako iznajmljuju i ne zahtjevaju posebnu vozačku dozvolu. Prosječan broj osoba koje su nagurane u tovarni prostor prilikom krijumčarenja se u roku od jedne godine gotovo udvostručio, sa deset na 19.

Glavni put preko Poljske

Zvaničnici su uhapsili skoro 40.000 ljudi za koje se u najmanju ruku „sumnjalo na ilegalno prebacivanje“, navodi se u izvještaju. Skoro polovina njih su bili državljani Sirije. Turski državljani čine još jednu četvrtinu. Više od trećine pješači kada ih nađu policajci - ali su obično prethodno izbačeni iz kombija, pokazuju istrage BKA.

Glavna ruta je preko Poljske: više od 40 odsto prokrijumčarenih ljudi došlo je preko njemačko-poljske granice, a trećina njih je došla preko Austrije. Njemačko-češku granicu prešlo je oko 22 odsto onih koji su ušli u zemlju.

Od Bjelorusije do Njemačke

Prema izvještaju o situaciji, tipičan švercer je muškarac i ima između 25 i 39 godina. Deset odsto osumnjičenih su Nijemci, tako da je velika većina iz inostranstva, mahom Sirijci. Međutim, čitavim švercerskim bandama u oblasti organizovanog kriminala često „dominiraju njemački državljani“.

Takođe se primjećuje da Ukrajinci sve više ulaze u švercerski posao i prije svega dovode Avganistance ili Sirijce iz Bjelorusije u Njemačku.

Austrijsko-njemačka granica
Foto: Revierfoto/Revierfoto

Koje su prednosti granične kontrole?

Izvještaj takođe nudi početnu naznaku kontroverznog pitanja za šta su granične kontrole korisne: Većina ljudi prokrijumčarenih 2023. pokušala je to u ljetnjim mjesecima od jula do septembra. Njihov broj blago opada u oktobru, a zatim se značajan pad bilježi u novembru.

Ovo vjerovatno nije samo zbog težih vremenskih uslova. Sama BKA pad pripisuje prije svega ponovnom uvođenju unutrašnjih graničnih kontrola sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom, kao i mjerama koje je srpska policija preduzela na balkanskoj ruti.

Dakle, kontrole rade nešto. Krijumčarenje postaje vidljivije i istrage se mogu pokrenuti. One pružaju važne naznake o tome koje rute postaju frekventnije i koje poslovne prakse se povećavaju.

Broj zahtjeva za azil se povećava

Ali, pažljiviji pogled na statistiku takođe pokazuje da je, iako je broj krijumčarenih i neovlašćenih ulazaka opao nakon što su granične mjere počele, broj zahtjeva za azil je porastao. Prema podacima Savezne službe za migracije i izbjeglice, u oktobru i novembru 2023. godine to je bilo znatno iznad nivoa iz prethodne 2022. godine. Broj tražilaca azila nije opao odmah kada su mjere počele.

Međutim, za 2024. može se primijetiti opadajući trend – što ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer pripisuje graničnim kontrolama. Sasvim je moguće da i drugi faktori, kao što su povećane deportacije, takođe igraju ulogu.

„Krijumčari traže druge sporedne puteve za ulazak u zemlju", kaže Andreas Roskopf iz policijskog sindikata (GdP). A onda kada su već u zemlji podnose zahtjeve za azil. Osim toga, ne treba zanemariti: „Svako lice koje izrazi želju za dobijanjem azila tokom graničnih kontrola mora generalno biti dozvoljen ulazak u zemlju da bi se zahtjev ispitao“. To znači zaustavljanje potencijalnih tražilaca azila na granici – to je rijetko moguće.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu